ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Za razvoj tekstilne, odjevne i kožno-prerađivačke industrije nužno je ustrajati na procesu njihova restrukturiranja radi daljnjeg smanjivanja troškova rada, potrebno je ulagati u modernizaciju proizvodnje,
stvarati vlastite, kvalitetne i prepoznatljive robne marke te specijalizirati proizvodnju.
ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Za razvoj tekstilne, odjevne i kožno-
prerađivačke industrije nužno je ustrajati na procesu njihova
restrukturiranja radi daljnjeg smanjivanja troškova rada,
potrebno je ulagati u modernizaciju proizvodnje, stvarati
vlastite, kvalitetne i prepoznatljive robne marke te
specijalizirati proizvodnju.#L#
Ocjenjuju to stručnjaci Sektora za industriju pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori (HGK).
No, za lakše ostvarivanje spomenutih ciljeva, kazali su u HGK,
potrebne su sustavne poticajne mjere poput povoljnijeg
kreditiranja poslova za izvoz uz niže kamate, potpore za projekte
izgradnje vlastitih robnih marki, uvođenje nacionalne povlastice
ili nekih drugih kompenzirajućih mjera u Zakonu o javnim nabavama,
pri čemu prednost trebaju imati proizvođačke tvrtke, a ne trgovci.
Govoreći o stanju tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke
industrije u HGK su istaknuli kako je poslovna aktivnost spomenutih
grana posljednjih godina otežana i to ponajviše zbog velikih
poteškoća na turbulentnom inozemnom tržištu te zbog nepoticajnog
domaćeg okružja.
Također, položaj tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke
industrije određuju dvije bitne karakteristike: značajna
participacija tih industrijskih grana u ukupnom broju zaposlenih i
vanjskotrgovinskom prometu prerađivačke industrije.
Naime, u prerađivačkoj industriji tekstilna i odjevna industrija
po broju zaposlenih nalazi se na prvom mjestu sa 34.028 zaposlenih u
studenom lani, što je 14,2 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj
industriji te 3,3 posto zaposlenih u Hrvatskoj. U kožarsko-
prerađivačkoj industriji u studenom je radilo 8.765 radnika, što je
3,65 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji.
Statistički podaci o proizvodnji u spomenutim granama pokazuju da
je prošle godine rast proizvodnje zabilježen jedino u proizvodnji
tekstila (primarna industrija) i to 1,8 posto, što je 3,4 posto
manje od prosjeka za prerađivačku industriju u cjelini. U
proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna zabilježen je pad
proizvodnje od 13,6 posto, a u preradi kože, izradi galanterije i
obuće od čak 15,5 posto.
Spomenute grane izrazito su izvozno orijentirane, a njihovi se
proizvodi izvoze u više od 50 zemalja i to najviše u zemlje EU
(Njemačku, Italiju, Austriju). U ukupnom izvozu Hrvatske te
industrijske grane sudjeluju s 16,3 posto (ili 719,7 milijuna
američkih dolara). Ukupna vrijednost izvoza u prvih jedanaest
mjeseci prošle godine povećana je 3,5 posto u odnosu na isto
razdoblje godine ranije, dok je uvoz povećan 15,3 posto.
(Hina) tp ds