HRVATSKA 11. PO BROJU TUŽBI I 16. PO BROJU PRESUDA U STRASBOURGU

ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Hrvatska je lani među 44 članice Vijeća Europe na 11. mjestu po broju tužbi koje su građani podnijeli Europskom sudu za ljudska prava, a 17. po broju presuda kojima je utvrđeno da su prekršena temeljna ljudska prava.#L# Hrvatski građani podnijeli su lani 757 tužbi, od kojih 338 sud uopće nije razmatrao jer za to nije bilo pravne osnove, 665 je poslano na ocjenu tijelima suda, u 49 slučajeva sud se upustio u rješavanje i zatražio odgovor Vlade, a doneseno je 8 presuda protiv Hrvatske u korist njezinih građana, službeni su podaci Europskog suda za ljudska prava za 2002. Godinu ranije hrvatski su građani podnijeli 186 tužbi, a sud je donio 6 presuda, dok je 2000. bilo 156 tužbi i pet presuda. Višestruko povećanje broja tužbi, po mišljenju zastupnice hrvatske Vlade pred sudom u Strasbourgu Lidija Lukina Karajković, uslijedilo je u proljeće prošle godine nakon što je Europski sud za ljudska prava prihvatio nekoliko tužbi hrvatskih građana zbog suđenja u nerazumnom roku, nedostupnosti suda i nepostojanja učinkovitog pravnog sredstava za zaštitu ugroženog prava. Priljev tužbi bio je usporen u jesen, nakon što je Europski sud za ljudska prava utvrdio da je promjenom Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Hrvatska u svoj pravni sustav ugradila učinkovito pravno sredstvo za sprječavanje dugotrajnosti postupka. Zbog toga je nekoliko tužbi iz Hrvatske već odbijeno. U vladinu Uredu za odnose s Europskim sudom za ljudska prava za sada još nemaju podataka je li i u ovoj godini nastavljen trend porasta tužbi hrvatskih građana. Lukina Karajković smatra da će za eventualni porast ili pad broja tužbi ključne biti odluke Europskog suda o tužbama podnesenim protiv odluka Ustavnog suda koji je odbio velik broj ustavnih tužbi podnesenih zbog nerazumnog roka. Potvrdi li Europski sud praksu Ustavnog suda ojačalo bi se ranije stajalište o učinkovitom pravnom sredstvu i tada broj tužbi vjerojatno neće rasti, no u suprotnom bi se mogao povećati broj tužbi, procjenjuje Lukina Karajković. Hrvatski Ustavni sud lani je zaprimio 453 tužbe zbog predugog trajanja sudskog postupka. Riješio ih je 145, sedam je prihvatio, a u četiri slučaja odredio je i novčanu naknadu od 4500 do 8000 kuna. Ove je godine pristiglo već 69 ustavnih tužbi zbog nerazumnog roka. Riješeno ih je 10, od kojih je sedam odbačeno ili odbijeno, a tri su prihvaćene uz naknadu od 2500 do 10.000 tisuća kuna. Neriješeno ih je gotovo četiri stotine. Na sud u Strasbourgu najviše je tužbi, više od 4000, lani pristiglo iz Poljske i Rusije, oko 3000 iz Turske, a slijede Francuska i Ukrajina s više do 2500. Od 1000 do 2000 tužbi došlo je iz Rumunjske, Njemačke, Velike Britanije i Italije. Španjolska je deseta sa 797 tužbi, a Hrvatska 11. sa 757. Prema broju presuda, prva je Italija sa 132, slijede Turska (102) i Francuska (66), a Hrvatska i Finska s osam presuda dijele 16. mjesto. Samo iz Andore nije bilo niti jedne tužbe, a deset država prošlo je bez i jedne presude. Među njima su Makedonija i Slovenija, čiji su građani podnijeli 86, odnosno 256 tužbi, ali ni jedna nije prihvaćena. (Hina) ggrb so