HAZU O PRIJEDLOGU PROJEKTA HRVATSKOG ODGOJNO-OBRAZOVNOG SUSTAVA ZA 21. STOLJEĆE

ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uputilo je Hrvatskom saboru pisani tekst mišljenja i prijedloga o Prijedlogu projekta hrvatskog odgojno- obrazovnog sustava za 21. stoljeće u kojem napominje da podupire načelnu nakanu predlagača Projekta da modernizacijom obrazovnog sustava podupre ulazak Hrvatske među razvijene zemlje, međutim, izražava ozbiljnu zabrinutost da bi se prenaglim i nedovoljno priređenim zahtjevima mogla izazvati nestabilnost hrvatskog obrazovnog sustava i daljnji pad njegove kvalitete. #L# Predsjedništvo HAZU-a na sjednici 29. siječnja sumiralo je raspravu o Prijedlogu Projekta hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće, koja se vodila u Akademijinim razredima te na dva skupa koja je organizirala Vlada uz sudjelovanje HAZU (13. i 20. siječnja), te na sjednici Akademijina Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima. Predsjedništvo upozorava kako Prijedlog pomiče sadašnje težište djelovanja sustava s obrazovanja prema svekoliku odgoju kroz školu te "pedocentrizmom" "ublažava" i odgađa susret učenika s predmetima, odnosno sa stručnim znanjima. Ne ulazeći u takve implikacije, kao što je promjena odnosa odgoja u školi i u obitelji, Predsjedništvo ističe ključnu važnost općih stručnih znanja u modernim inovativnim društvima i drži da svaka promjena hrvatskoga školskog sustava treba prvenstveno težiti poboljšanju kvalitete takvih znanja. Pretjeranom pedagogizacijom takav se cilj ne može ostvariti. Do razjašnjenja tog pitanja Predsjedništvo ne preporučuje (pre)naglašenu pedocentričnu orijentaciju Projekta. Dio "ublažavanja" susreta s predmetnom nastavom, kako se ističe, postiže se produženjem obveznog školovanja s 8 na 9 godina, te se time uzima dodatno vrijeme za "pedocentrični" pristup. Kao izravna posljedica takva pristupa javlja se i rano usmjeravanje, koje tada predstavlja opasnost za jednostranost. Ne ulazeći u sociološke i psihološke vidove ranoga usmjeravanja, koje skraćuje vrijeme dano djeci da prevladaju svoje početne zaostatke i koje teško uvažava spolne i individualne razlike u sazrijevanju djece, Predsjedništvo i s tog gledišta ističe važnost općih humanističkih i prirodnoznanstvenih znanja za dugotrajno prilagođivanje svijetu koji se brzo mijenja. Predocentrično produženje školovanja uz rana usmjeravanja i specijalizacije, kako se napominje, prijete odvođenjem talentirane djece na slijepe kolosijeke, što je bio i glavni razlog neuspjeha prijašnjeg sustava usmjerenog obrazovanja. Problemi ranog usmjeravanja u Prijedlogu nisu ni spomenuti, a kamoli da su im ponuđena jasna i dobro uravnotežena rješenja. Bez toga Predsjedništvo ne može preporučiti rano usmjeravanje kako ga nudi Prijedlog. U ocjeni stanja i provedbi predložene koncepcije, kako se navodi, Prijedlog nedovoljno obrađuje financijske, materijalne i kadrovske aspekte problema, te iznosi kvalitativne ocjene nedovoljno poduprte kvantitativnim podatcima. Ključan element djelovanja sustava i njegove sposobnosti za promjene nedvojbeno su kadrovi, a njima je posvećeno samo nekoliko strana inače vrlo opširna teksta. Bar u ocjeni stanja, dodaje se, Prijedlog nepotrebno zaobilazi zakonsku podjelu na učitelje razredne nastave i predmetne nastavnike, tako da ne daje ni elementarni brojčani uvid u sposobnost sadašnjega nastavničkog tijela da opsluži osmogodišnji sustav obveznog obrazovanja, a kamoli njegovo predloženo produženje. Osposobljenost i motiviranost nastavničkoga tijela za takav napor nije analizirana, smatra Predsjedništvo i napose drži da učitelji razredne nastave koji su završili studij s jednim pojačanim predmetom nisu dovoljno osposobljeni ni za izvođenje sadašnje predmetne nastave, ni za izvođenje njezinih "ublaženih" oblika koje nudi Prijedlog. Stoga Predsjedništvo predlaže da se ne ulazi u nagle promjene hrvatskog školskog sustava prije nego se utvrdi kadrovska struktura koja je osposobljena da ih iznese bez pada kvalitete naobrazbe. Zaključno, s obzirom na ozbiljne prigovore koncepciji i provedbi te koncepcije Predsjedništvo predlaže da se odmah nastavi dostupnim poboljšanjima školskog sustava prema poboljšanju njihove kvalitete uvažavajući različitosti školskih sustava i usmjerenje razvijenih zemalja. Predsjedništvo je istodobno utvrdilo i prijedlog mjera za poboljšavanje sustava. Uvažavajući različitosti školskih sustava i usmjerenje razvijenih zemalja prema poboljšanju njihove kvalitete, predlaže jačati tradicije preostale iz vremena kad je Hrvatska pripadala srednjoeuropskom civilizacijskom krugu te uklanjati posljedice prijašnje neuspjele reforme usmjerenog obrazovanja. Smatra da nastavne programe treba odteretiti od nabrajanja suvišnih činjenica, a odabrane, važne činjenice koristiti za postupno uvođenje pojmova i njihovih odnosa te tim i sličnim mjerama stimulirati kreativnost, kritičnost i intelektualnu disciplinu učenika. Predlaže vratiti vjerodostojnost i dignitet ocjeni kao izrazu objektivne vrijednosti učenikova znanja i naglasiti da se ocjenjuje samo trenutačna, po potrebi, ispravljiva sposobnost učenika u uspješnu suočavanju s realnim zahtjevima inovativnog društva te objektivnost ocjenjivanja pratiti i izvanjskom kontrolom. Ističe kako treba odgađati jednostranu usmjerenost koliko god je to moguće, kako bi se ono što više provodilo na temelju sposobnosti, a što manje na temelju zrelosti ili početnih uvjeta učenika. Smatra kako treba uvesti državnu maturu kako bi se ujednačila kvaliteta, ali ne i prenaglasilo uniformiranje srednjeg školstva. Gimnazijskom državnom maturom prvenstveno treba ispitivati opća znanja, a testiranje specijaliziranih znanja potrebnih za visokoškolska obrazovanja i nadalje ostaviti odluci visokih učilišta. Drži potrebnim poboljšati stručne, materijalne i statusne uvjete rada i studiranja nastavnika, te tako unaprijediti motiviranost i sastav nastavničkoga tijela. Predlaže razmotriti odluku koja učiteljima razredne nastave omogućuje izvođenje predmetne nastave te prići boljem pedagoškom i metodičkom osposobljavanju predmetnih nastavnika. Predsjedništvo predlaže da treba sve visoke učiteljske škole uključiti u javna sveučilišta, koristeći njihove pedagoške i metodičke kapacitete, kako bi zajedno s nastavničkim fakultetima i njihovim stručnim kapacitetima bilo poboljšano obrazovanje i učitelja razredne nastave i predmetnih nastavnika. Također predlaže ujednačivanje odgovarajućih visokoškolskih programa provoditi putem Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Zaključno predlaže opremiti škole suvremenim didaktičkim pomagalima, kabinetima, radionicama, laboratorijima i računalnom opremom. (Hina) pp mc