ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Javno predavanje o aktualnostima znanstvenoga i visokoškolskoga sustava u Republici Hrvatskoj večeras je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održao član suradnik HAZU dr. Ante Simonić,
redoviti profesor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i potpredsjednik hrvatske Vlade.
ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Javno predavanje o aktualnostima
znanstvenoga i visokoškolskoga sustava u Republici Hrvatskoj
večeras je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU) održao član suradnik HAZU dr. Ante Simonić, redoviti
profesor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i
potpredsjednik hrvatske Vlade.#L#
Zbog nezadovoljstva postojećim stanjem nužne su promjene
hrvatskoga znanstvenog i visokoškolskog sustava, rekao je Simonić.
Ali, kako je istaknuo, ako se će se ti sustavi reformirati, a ne
prilagoditi, tada konsenzus nije moguć. To pak nameće pitanje
odluke - hoćemo li se odlučiti za radikalne ili postupne - "korak po
korak" promjene tih sustava. Isto tako, dodao je Simonić, promjene
nameću i velik teret odgovornosti znanstvenim i kulturnim
ustanovama poput Akademije te članovima akademske zajednice i
hrvatskim intelektualcima.
I dok bi, rekao je Simonić, on bio skloniji radikalnim promjenama,
analiza postojećih okolnosti i potencijala koji se mogu uključiti u
procese mijenjanja, realnijim čine koncepciju postupnih promjena
za koju se odlučila i Vlada.
Izdvajanja za znanost i visoko školstvo iz Državnoga proračuna nisu
dostatna, ocjenjuje Simonić, ali ističe da su u Proračunu za 2003.
ta sredstva povećana u odnosu na proteklu godinu. Tako je u 2002.
izdvojeno 1,35 posto BDP-a, a 2003. 1,53 posto, odnosno dvije
milijarde i 789 milijuna kuna. S tim u vezi, podsjetio da se 1996. za
sustave znanosti i visokoga školstva izdvojilo milijardu i 223
milijuna kuna ili 1,13 posto BDP-a.
Po Simonićevim riječima, ta povećanja pokazuju pozitivan trend i
govore o odlučnosti Vlade da, u granicama mogućnosti, postupno
povećava ulaganja u znanost i visoko školstvo. Dodao je da su u
proračunu za 2003. povećana sredstva ministarstvima prosvjete i
športa te znanosti i tehnologije dok su drugim ministarstvima
uglavnom smanjena.
Pa ipak, istaknuo je Simonić, sva ta pozitivna kretanja treba
promatrati i s obzirom na jedan ograničavajući faktor - izrazito
nizak hrvatski društveni proizvod koji iznosi 3650 američkih
dolara po stanovniku.
Svoje prvo javno predavanje u HAZU profesor Simonić potkrijepio je
iscrpnim podatcima i usporedbama stanja znanosti i visokoga
školstva u Hrvatskoj sa stanjem u razvijenim zemljama Europe i
svijeta. Na predavanju bili su članovi HAZU i predstavnicie
zagrebačkoga Sveučilišta, među kojima i rektorica Helena Jasna
Mencer.
Rektorica Mencer tako smatra da su promjene koje sadrži prijedlog
zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokome školstvu
zapravo politika velikih koraka - sada maksimalno mogućih s obzirom
na činjenicu da, istaknula je, zasad nismo sposobni za radikalnije
promjene.
(Hina) ip dd