PODGORICA, 7. veljače (Hina) - Građani Crne Gore, u nedjelju 9. veljače, u ponovljenom izbornom postupku, pokušat će dobiti novog predsjednika svoje države nakon što im to nije pošlo za rukom krajem prosinca, jer je na birališta
izašlo svega 46 posto birača, a za valjanost postupka je potrebno najmanje polovica biračkog tijela.
PODGORICA, 7. veljače (Hina) - Građani Crne Gore, u nedjelju 9.
veljače, u ponovljenom izbornom postupku, pokušat će dobiti novog
predsjednika svoje države nakon što im to nije pošlo za rukom krajem
prosinca, jer je na birališta izašlo svega 46 posto birača, a za
valjanost postupka je potrebno najmanje polovica biračkog
tijela.#L#
Najnovija anketa Centra za demokratsku tranziciju u Podgorici,
međutim, govori kako se nakon mjesec dana taj cenzus nije mnogo
pomakao, jer su sve oporbene stranke, osim koalicije albanskih
stranaka, pozvale svoje simpatizere na bojkot izbora. Stoga su
sasvim male šanse da i ove nedjelje Crna Gora dobije predsjednika.
U izbornoj trci za crnogorskog predsjednika sudjeluje devet
kandidata, onih istih sa proteklih neuspjelih izbora, s jednom
razlikom što su dvojica odustala. Na tim izborima je najviše
glasova od izašlih birača, preko 85 posto, osvojio aktualni
predsjednik parlamenta Filip Vujanović, kandidat Demokratske
partije socijalista (DPS). Njemu se i ovoga puta daju i najveće
šanse. No, ako izbori ni ovoga puta ne uspiju, Vujanović će i dalje
biti predsjednik parlamenta, a u isto vrijeme, po Ustavu , i v.d.
predsjednika Crne Gore, nakon što se sa te funkcije povukao Milo
Đukanović, koji je u međuvremenu postao premijer.
Utakmica će se, što bi sportaši rekli, igrati na jedan gol, samo je
pitanje hoće li biti dovoljno publike.
Oporba, okupljena oko Socijalističke narodne partije (SNP) i
Liberalnog saveza (LSCG) cijeni kako će njen poziv na bojkot
uspjeti, ne zbog toga što vjeruje u svoju političku snagu, koju je
isprobala na parlamentarnim izborima i doživjela potpuni krah, već
naprosto zbog zamora birača, koji su samo lani četiri puta izlazili
na glasanje.
Najjače oporbene stranke, nadalje, u prvom krugu nisu imale svog
kandidata, a među brojnim neovisnim nisu imale adekvatnu osobu koja
bi oličavala njihove interese. A kako su, konstituiranjem nove
državne zajednice Srbije i Crne Gore, izgubili pozicije u
federaciji, u ponovljenom postupku dobili bi priliku da se dokopaju
bar jedne značajnije funkcije na domaćem terenu.
No, teško da će uspjeti u toj svojoj nakani. Jer, premijer i
predsjednik DPS-a Milo Đukanović već je najavio kako će jedan od
prvih poteza njegove vlade biti izmjena izbornog zakonodavstva,
odnosno ukidanje izbornog cenzusa od 50 posto.
"Da je prethodna vlada uspjela reformirati Zakon o izboru
predsjednika Republike i uskladiti sa europskim standardima, Filip
Vujanović bi već mjesec i pol dana bio predsjednik Crne Gore", rekao
je Đukanović na završnoj promociji predsjedničkog kandidata svoje
partije.
Kako Vujanoviću za pobjedu nisu dovoljni glasovi članova njegove
stranke i manjinskih naroda (Muslimana-Bošnjaka, Albanaca, Hrvata
i Roma), to je u predizbornoj kampanji pokušao pridobiti i pristaše
Liberalnog saveza, "Crnogorce 100 posto", koji su mu najviše
zamjerili na potpisu Beogradskog sporazuma. Zato im je poručio da
će, ako pobijedi, za tri godine raspisati referendum o državnom
statusu Crne Gore.
Čelnik oporbe Predrag Bulatović u više navrata optužio je vladajuću
koaliciju, čak je to prijavio i OESS-u, kako raznim prijetnjama
vrši nevjerovatan pritisak na građane da izađu na izbore.
"Ja sam uvjeren da će izaći manje od 50 posto i da izbori propadaju i
biti će realizirani za nekoliko mjeseci uz sudjelovanje
međunarodne zajednice", rekao je Bulatović. On je dodao da će na
novim izborima SNP imati svog kandidata" oko koga će se okupiti
cjelokupna crnogorska oporba".
(Hina) dram sb