NJ 4. II. SZ: NIŽA POTPORA RATU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 4. II. 2003. Izdvojeni nastup "U svijetu je odobravanje rata protiv Iraka na osjetno nižoj razini nego što je bio slučaj s pohodom na Afganistan 2001./2001. g. Po anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja Gallup International, čiji su rezultati predstavljeni u ponedjeljak u Berlinu, ni u jednoj zemlji u svijetu ne postoji trenutno većina u prilog vojnoj operaciji protiv Bagdada bez mandata UN. Tek u malobrojnim su zemljama ispitanici odobravali i oružanu akciju uz blagoslov Ujedinjenih naroda. 'Rat SAD nailazi na široko odbijanje u međunarodnoj javnosti', izjavio je sociolog Dietmar Wittich prilikom prezentacije studije, koja se oslanja na aktualne podatke Emnid-a i Gallup International- a i zrcali mišljenje 30 tisuća ljudi iz 41 zemlje. U Njemačkoj je 500 a u SAD 1000 ljudi upitano odobravaju li vojnu akciju protiv Iraka. Po rezultatima studije 67 posto Amerikanaca zagovara vojnu akciju. Doduše, samo 33 posto ispitanika prihvaća mogućnost napada bez potpore Ujedinjenih naroda. U Njemačkoj 39 posto ispitanika odobrava napad poduprt mandatom UN a izdvojeni nastup odobrilo bi samo devet posto ispitanika. Usporedba s brojkama na prijelazu iz 2001. u 2002. godinu pokazuje da je prihvaćanje operacije u Afganistanu bilo na osjetno višoj razini. Tada je 64 posto ispitanih Nijemaca zagovaralo vojni udar. Na pitanje treba li Njemačka sudjelovati u ratu protiv talibana 58 posto ispitanika odgovorilo je niječno. Danas 71 posto Nijemaca smatra da njihova zemlja ne treba sudjelovati u ratu protiv Iraka. U studiji se razmjerno borbenom nacijom pokazala Australija. 56 posto ispitanih Australaca zalaže se za rat protiv Iraka uz mandat UN a njih 12 posto prihvatilo bi vojnu operaciju čak i bez potpore UN. 53 posto Australaca smatra da bi njihova zemlja trebala poduprijeti SAD. U Velikoj Britaniji 49 posto ispitanika podupire vojni udar a samo svaki deseti među njima prihvatio bi vojnu operaciju i bez mandata UN. 51 posto Danaca ne želi da njihova zemlja podupre rat protiv Iraka. Borbeni je moral na još nižoj razini kod Indijaca, od kojih bi samo 35 posto bilo spremno sudjelovati u ratu protiv Iraka. 29 posto ispitanih Francuza prihvatilo je sudjelovanje vlastite zemlje u ratu dok je u slučaju rata u Afganistanu udio zagovornika oružane operacije iznosio 67 posto. 79 posto Rusa i 89 posto Argentinaca odbija bilo kakav oblik potpore u slučaju rata protiv Iraka. Na pitanje izaziva li američka vanjska politika općenito negativne posljedice po njihovu zemlju 71 posto Francuza odgovorilo je potvrdno. U slučaju rata u Afganistanu na odgovarajuće je pitanje potvrdno odgovorilo samo 38 posto ispitanih Francuza. 67 posto Nijemaca smatra da pretežu negativne posljedice američke vanjske politike dok je 2002. godine samo 40 posto ispitanih Nijemaca iznijelo takav stav. U Rusiji tijesna većina od 55 posto ispitanika strahuje da bi američki nastup mogao imati negativne posljedice po njihovu zemlju dok u Bugarskoj samo 41 posto ispitanika smatra američku politiku štetnom. Tek tijesna većina ispitanika u Nigeriji i Maleziji smatra da do rata neće ni doći", prenosi na kraju priloga Constanze von Bullion.