OBRAZLOŽENJE ICJ-A O ODBACIVANJU PRIGOVORA NENADLEŽNOSTI SRJ

piše: Damir Hainski DEN HAAG/ZAGREB, 4. veljače (Hina) - Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, glavno sudsko tijelo UN-a, u ponedjeljak je odbacio drugi pokušaj SR Jugoslavije da ospori njegovu nadležnost u tužbi Bosne i Hercegovine za genocid počinjen u ratu 1992.- 1995. #L# Sud je u svom pravorijeku, za koji je glasalo 10 sudaca a tri su bila protiv, utvrdio kako je "zahtjev SRJ da se temeljem članka 61. Statuta suda izvrši revizija odluke suda od 11. srpnja 1996. nedopustiv", navodi se u odluci ICJ-a objavljenoj u utorak na web stranici Suda. SRJ je u travnju 2001. podnijela zahtjev za preispitivanjem odluke ICJ-a od 11. srpnja 1996., kojom se sud proglasio nadležnim da presuđuje u slučaju tužbe BiH protiv SRJ za genocid. Jugoslavija je zahtjev za revizijom utemeljila na članku 61. Statuta suda, koji propisuje da se takav zahtjev može podnijeti kada se otkrije neka "nova odlučujuća činjenica". Primanje SRJ u UN 1. studenoga 2000. kao nove članice predstavljeno je kao ta "nova činjenica", koja je "očito bila nepoznata i Sudu i SRJ u vrijeme odluke iz 1996". U obrazloženju odluke ICJ je utvrdio kako je zahtjev za reviziju moguć samo ako se temelji na otkriću činjenice koja je u vrijeme donošenja odluke bila nepoznata. Činjenica koja se dogodila nekoliko godina nakon odluke nije "nova" činjenica po značenju Članka 61., ocijenio je Sud. "Prijem SRJ u UN 2000. dogodio se puno nakon odluke ICJ iz 1996., te stoga Sud smatra da se prijem ne može smatrati novom činjenicom u smislu Članka 61. - činjenicom na kojoj bi se mogao temeljiti zahtjev za reviziju odluke", navodi se u pravorijeku ICJ-a. Odbacujući zahtjev na temelju neispunjenja uvjeta iz Članka 61., Međunarodni sud pravde u pravorijeku iznosi i zapažanje o položaju SRJ u odnosu na Statut Suda i Konvenciju o genocidu u razdoblju 1992.- 2000., kada SRJ nije bila članicom UN-a. Taj je položaj, po zapažanju suda definiran Rezolucijom UN-a 47/1 od 22. rujna 2002., kojom je utvrđeno da SRJ ne može automatski nastaviti članstvo bivše SFRJ u UN-u, i Rezolucijom UN 55/12 od 1. studenoga 2000. kojom je potvrđen njezin prijem kao nove članice. "Teškoće povezane sa statusom SRJ između usvajanja prve rezolucije i njezina prijema u UN rezultiraju iz činjenice da, iako je SRJ tvrdila kako nastavlja međunarodnopravni subjektivitet bivše SFRJ, to nije 'općenito prihvaćeno'..., točne posljedice te situacije utvrđivane su 'od slučaja do slučaja' (primjerice nesudjelovanje u radu Opće skupštine ili ECOSOC-a), navodi ICJ. U svom pravorijeku Sud također utvrđuje da "rezolucija 47/I 'inter alia' ne utječe na pravo SRJ da se pojavi pred Sudom ili da bude stranka u sporu pred Sudom pod uvjetima koje postavlja Statut Suda. Niti utječe na položaj SRJ u odnosu na Konvenciju o genocidu". Sud nadalje ističe da rezolucija 55/12 od 1. studenoga 2000. (kojom je Opća skupština odlučila primiti SRJ u članstvo UN-a) ne može retroaktivno izmijeniti "sui generis" položaj u kojem se SRJ nalazila prema UN-u u razdoblju 1992.-2000., ili njezin položaj povezan sa Statutom suda ili Konvencijom o genocidu. Pravni zastupnik Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), veleposlanik Ivan Šimonović ocijenio je kako odluka ICJ-a u bosanskom slučaju u velikoj mjeri čini vjerojatnim da će sud donijeti sličnu odluku i u slučaju Hrvatske. SRJ je postavila prigovor nenadležnosti i u hrvatskom slučaju, a Sud je, po Šimonovićevim riječima, Hrvatskoj dao rok do kraja travnja 2003. za očitovanje na taj prigovor. (Hina) dh sd