MEĐUNARODNI SUD PRAVDE SUTRA OBJAVLJUJE ODLUKU O ZAHTJEVU SRJ

piše: Damir Hainski ZAGREB, 2. veljače (Hina)- Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu u ponedjeljak će objaviti pravorijek o zahtjevu SR Jugoslavije za preispitivanje nadležnosti Suda za tužbu Bosne i Hercegovine protiv SRJ za povredu Konvencije o genocidu.#L# SRJ je u travnju 2001. podnijela zahtjev za preispitivanjem odluke ICJ-a od 11. srpnja 1996., kojom se sud proglasio nadležnim da presuđuje u slučaju tužbe BiH protiv SRJ za genocid. Jugoslavija je zahtjev za revizijom te odluke utemeljila na članku 61. Statuta suda, koji propisuje da se takav zahtjev može podnijeti kada se otkrije neka "nova odlučujuća činjenica". Reviziju je ocijenila nužnom navodeći da je "njezinim prijemom u UN 1. studenog 2000. kao nove članice postalo jasno da ona nije nastavila međunarodnopravni i politički subjektivitet bivše SFRJ". Primanje u UN kao nove članice predstavlja "novu činjenicu", koja je "očito bila nepoznata i Sudu i SRJ u vrijeme odluke iz 1996". "Budući da članstvo u UN-u, kombinirano sa statusom stranke Statuta ICJ-a i Konvencije o genocidu predstavlja jedini temelj na kojem se zasniva jurisdikcija Suda nad SRJ - nepostojanje te pretpostavke odlučujuće je naravi", istaknuto je u jugoslavenskom zahtjevu. SRJ je također navela kako ne postoje ni alternativni temelji za naležnost Suda jer je u instrumentima pristupa Konvenciji o genocidu 8. ožujka 2001. godine izrazila rezervu prema Članku IX. Konvencije. Pristup Konvenciji stoga ne može imati "retroaktivni učinak" tvrdi se, "jer SRJ nikada nije prihvatila Članak. IX". Članak IX. propisuje da u sporovima stranaka Konvencije povezanim s "interpretacijom, primjenom ili ispunjenjem Konvencije, uključujući i one vezane uz odgovornost države za genocid", odlučuje ICJ na zahtjev jedne od stranaka. BiH je u ožujku 1993. godine pred Sudom podnijela zahtjev da joj se omogući tužba protiv SRJ za povredu Konvencije o genocidu počinjenu ratnim razaranjima, temeljeći nadležnost ICJ upravo na Članku IX. SRJ je u lipnju 1995., u preliminarnom postupku, već pokušala osporiti nadležnost ICJ-a što je u srpnju 1996. Sud odbacio proglasivši se nadležnim na temelju Članka IX. Na posljednji jugoslavenski pokušaj osporavanja jurisdikcije Suda, BiH se očitovala 3. prosinca 2001. ocijenivši da zahtjev SRJ nije u skladu s člankom 61. Statuta i zatraživši da ga Sud "odbaci kao nedopustiv". Saslušanja o zahtjevu SRJ održana su od 4. do 7. studenoga 2002. pred 15-članim sudskim vijećem ICJ-a. Svaka od strana imala je po dva dana za usmeno iznošenje svojih argumenata, a u završnim su riječima ponovile zahtjeve iz pismenih podnesaka - SRJ da se zahtjev za revizijom proglasi dopustivim, a BiH da se odbaci. Nakon raspada bivše SFRJ, vlasti u Beogradu godinama su nastojale dokazati da krnja Jugoslavija, svedena na Srbiju i Crnu Goru, zadržava i nastavlja međunarodnopravni subjektivitet bivše države, dok danas upravo u diskontinuitetu sa SFRJ traže zaštitu od optužbi za najteži zločin kodificiran međunarodnim pravom - zločin genocida, za koji SRJ u tužbama ICJ-u terete BiH i Hrvatska. Hrvatska je tužbu protiv SRJ podnijela u srpnju 1999. godine. Uspoređujući te dvije tužbe po opasnosti koje predstavljaju za SRJ, Tibor Varadi, jugoslavenski predstavnik u sporovima pred ICJ-em, nedavno je ocijenio da je u sporu s BiH već "dosta sužen manevarski prostor" jugoslavenskog pravnog tima, dok u sporu s Hrvatskom "tek predstoji povlačenje prvih ozbiljnih poteza". Rekavši kako je SRJ tužena za "najteže djelo koje kazneno pravo poznaje", Varadi je ustvrdio kako bi se u slučaju osude na plaćanje ratne štete SRJ "dramatično umanjili izgledi za gospodarski oporavak i razvitak u dogledno vrijeme". "Dug vjerojatno i ne bismo mogli platiti, ali bi teret duga bitno utjecao na našu kreditnu sposobnost i međunarodni gospodarski položaj", dodao je Varadi. Međunarodni sud pravde u Haagu najviše je pravosudno tijelo UN-a nadležno za rješavanje sporova među državama članicama UN-a. (Hina) dh ps