FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠIMONOVIĆ: NAKON ODLUKE ICJ-A O BIH ZA OČEKIVATI SLIČNU ODLUKU O RH

NEW YORK/ZAGREB, 3. veljače (Hina)- Pravni zastupnik Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), veleposlanik Ivan Šimonović pozdravio je u ponedjeljak odluku ICJ-a kojom je odbačen prigovor nenadležnosti SR Jugoslavije po tužbi BiH za genocid, ocjenjujući kako sličnu odluku treba očekivati i u hrvatskom slučaju.
NEW YORK/ZAGREB, 3. veljače (Hina)- Pravni zastupnik Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), veleposlanik Ivan Šimonović pozdravio je u ponedjeljak odluku ICJ-a kojom je odbačen prigovor nenadležnosti SR Jugoslavije po tužbi BiH za genocid, ocjenjujući kako sličnu odluku treba očekivati i u hrvatskom slučaju.#L# "Odluka u bosanskom slučaju u velikoj mjeri čini vjerojatnim da će sud donijeti sličnu odluku i u slučaju Hrvatske", rekao je Šimonović, napominjući kako slučajevi RH i BiH u pitanju nadležnosti "nisu sasvim isti". U slučaju BiH, koji se od podnošenja tužbe 1993. vrti oko proceduralnih pitanja, nakon ove odluke preostaje samo glavna rasprava i izricanje presude, rekao je Šimonović u telefonskoj izjavi za Hinu. "Bosanski slučaj sada ide dalje, očekuje se zakazivanje glavne rasprave, ali ne više o procesualnim pitanjima nego o meritumu", rekao je Šimonović, dodajući da se rasprava očekuje do kraja 2003. ICJ je u ponedjeljak "odbacio kao nedopustiv zahtjev SRJ za preispitivanjem njegove odluke iz 1996"., kojom se proglasio nadležanim suditi po tužbi BiH protiv SRJ za genocid. SRJ je svoj prigovor temeljila na činjenici da u vrijeme rata 1992-95. u BiH nije bila članica UN-a a ICJ ima jurisdikciju samo nad članicama UN, no Sud je utvrdio nadležnost po Članku 9. Konvencije o genocidu. Ivan Šimonović je dosadašnji stalni predstavnik RH pri UN-u u New Yorku koji preuzima dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova. SRJ je postavila prigovor nenedležnosti i u hrvatskom slučaju, a Sud je, po riječima Šimonovića, Hrvatskoj dao rok do kraja travnja 2003. za očitovanje na taj prigovor. "Nakon toga slijedi zakazivanje usmene rasprave o prigovoru nenadležnosti i donošenje odluke", rekao je Šimonović. Usmena rasprava o prigovoru SRJ za tužbu BiH održana je od 4-7. studenoga 2002. a odluka je objavljena tri mjeseca kasnije. "U hrvatskom slučaju slijedi još dodatni rok za očitovanje SRJ o našoj tužbi i nakon toga je pitanje da li će SRJ podizati protiv Hrvatske protutužbu ili ne i kako će to biti rješavano", dodao je Šimonović. Izrazio je očekivanje u "razmjerno skoro rješavanje bosanskog slučaja" kao i da će "hrvatski slučaj još dosta dugo trajati ali ne tako dugo" kao slučaj BiH. "Bosanski slučaj je po mnogočemu raskrčio neke pravne dvojbe pa će onda i hrvatski slučaj brže prolaziti", ocijenio je Šimonović. Na traženje da komentira licitiranje o visini ratne štete, koje se posljednjih dana pojavilo u nekim izjavama najviših dužnosnika u RH i SRJ, nasuprot činjenici da se u analima ICJ nalazi samo jedna presuda s nalogom za isplatu štete (1949. Albaniji je naložena isplata 844.000 funti Velikoj Britaniji zbog zaostalih mina u njezinim teritorijalnim vodama i šteta na britanskim brodovima.), Šimonović je naglasio da se naknada može odnositi samo na štetu od genocida. "Što se tiče naknade vezane uz našu i bosansku tužbu ona se može odnositi isključivo na štetu pretrpljenu u vezi genocida a to je samo jedan mali dio ukupne ratne štete", rekao je Šimonović. "Mi ne vodimo postupak pred ICJ-em za ukupnu ratnu štetu", naglasio je Šimonović, objašnjavajući kako se samo kada je u pitanju genocid druga država, ako je stranka Konvencije o genocidu, mora upustiti u spor pred ICJ-em, dok se u slučaju tužbe za naknadu ratne štete nije pravno obvezna odazvati. (Hina) dh rt

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙