NEW YORK/ZAGREB, 3. veljače (Hina)- Pravni zastupnik Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), veleposlanik Ivan Šimonović pozdravio je u ponedjeljak odluku ICJ-a kojom je odbačen prigovor nenadležnosti SR Jugoslavije po tužbi
BiH za genocid, ocjenjujući kako sličnu odluku treba očekivati i u hrvatskom slučaju.
NEW YORK/ZAGREB, 3. veljače (Hina)- Pravni zastupnik Hrvatske pred
Međunarodnim sudom pravde (ICJ), veleposlanik Ivan Šimonović
pozdravio je u ponedjeljak odluku ICJ-a kojom je odbačen prigovor
nenadležnosti SR Jugoslavije po tužbi BiH za genocid, ocjenjujući
kako sličnu odluku treba očekivati i u hrvatskom slučaju.#L#
"Odluka u bosanskom slučaju u velikoj mjeri čini vjerojatnim da će
sud donijeti sličnu odluku i u slučaju Hrvatske", rekao je
Šimonović, napominjući kako slučajevi RH i BiH u pitanju
nadležnosti "nisu sasvim isti".
U slučaju BiH, koji se od podnošenja tužbe 1993. vrti oko
proceduralnih pitanja, nakon ove odluke preostaje samo glavna
rasprava i izricanje presude, rekao je Šimonović u telefonskoj
izjavi za Hinu.
"Bosanski slučaj sada ide dalje, očekuje se zakazivanje glavne
rasprave, ali ne više o procesualnim pitanjima nego o meritumu",
rekao je Šimonović, dodajući da se rasprava očekuje do kraja 2003.
ICJ je u ponedjeljak "odbacio kao nedopustiv zahtjev SRJ za
preispitivanjem njegove odluke iz 1996"., kojom se proglasio
nadležanim suditi po tužbi BiH protiv SRJ za genocid. SRJ je svoj
prigovor temeljila na činjenici da u vrijeme rata 1992-95. u BiH
nije bila članica UN-a a ICJ ima jurisdikciju samo nad članicama UN,
no Sud je utvrdio nadležnost po Članku 9. Konvencije o genocidu.
Ivan Šimonović je dosadašnji stalni predstavnik RH pri UN-u u New
Yorku koji preuzima dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova.
SRJ je postavila prigovor nenedležnosti i u hrvatskom slučaju, a
Sud je, po riječima Šimonovića, Hrvatskoj dao rok do kraja travnja
2003. za očitovanje na taj prigovor.
"Nakon toga slijedi zakazivanje usmene rasprave o prigovoru
nenadležnosti i donošenje odluke", rekao je Šimonović.
Usmena rasprava o prigovoru SRJ za tužbu BiH održana je od 4-7.
studenoga 2002. a odluka je objavljena tri mjeseca kasnije.
"U hrvatskom slučaju slijedi još dodatni rok za očitovanje SRJ o
našoj tužbi i nakon toga je pitanje da li će SRJ podizati protiv
Hrvatske protutužbu ili ne i kako će to biti rješavano", dodao je
Šimonović.
Izrazio je očekivanje u "razmjerno skoro rješavanje bosanskog
slučaja" kao i da će "hrvatski slučaj još dosta dugo trajati ali ne
tako dugo" kao slučaj BiH.
"Bosanski slučaj je po mnogočemu raskrčio neke pravne dvojbe pa će
onda i hrvatski slučaj brže prolaziti", ocijenio je Šimonović.
Na traženje da komentira licitiranje o visini ratne štete, koje se
posljednjih dana pojavilo u nekim izjavama najviših dužnosnika u RH
i SRJ, nasuprot činjenici da se u analima ICJ nalazi samo jedna
presuda s nalogom za isplatu štete (1949. Albaniji je naložena
isplata 844.000 funti Velikoj Britaniji zbog zaostalih mina u
njezinim teritorijalnim vodama i šteta na britanskim brodovima.),
Šimonović je naglasio da se naknada može odnositi samo na štetu od
genocida.
"Što se tiče naknade vezane uz našu i bosansku tužbu ona se može
odnositi isključivo na štetu pretrpljenu u vezi genocida a to je
samo jedan mali dio ukupne ratne štete", rekao je Šimonović.
"Mi ne vodimo postupak pred ICJ-em za ukupnu ratnu štetu", naglasio
je Šimonović, objašnjavajući kako se samo kada je u pitanju genocid
druga država, ako je stranka Konvencije o genocidu, mora upustiti u
spor pred ICJ-em, dok se u slučaju tužbe za naknadu ratne štete nije
pravno obvezna odazvati.
(Hina) dh rt