HRVATSKI INOZEMNI DUG PREMAŠIO IZNOS OD 14 MILIJARDI DOLARA

HRVATSKI INOZEMNI DUG PREMAŠIO IZNOS OD 14 MILIJARDI DOLARA Hrvatski inozemni dug premašio je iznos od 14 milijardi američkih dolara. Ukupni je vanjski dug svih sektora (države, banaka, tvrtki) krajem studenoga lani iznosio 14.070 milijuna dolara, što je 395 milijuna dolara više nego u mjesecu prije, a za 25,6 posto ili za 2,86 milijardi dolara više nego krajem 2001. godine, najnoviji su podaci iz Hrvatske narodne banke. Takvom porastu inoduga, sa 11,2 milijarde dolara krajem 2001. na 14 milijardi dolara na koncu studenoga 2002., ponajprije su doprinijeli banke i država, a trećina povećanja duga rezultat je utjecaja međuvalutarnih promjena. Milijardu dolara povećanja duga u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci ostvarile su banke, uglavnom putem porasta inozemnih pozicija valuta i depozita, a dobrim je dijelom riječ o zaduživanju domaćih kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. Oko 900 milijuna dolara odnosi se na rast kreditnih zaduženja ostalih sektora, od čega više od polovice čine dugoročna zaduženja države, koja je i najveći dužnik sa oko 42 posto udjela u ukupnom dugu Hrvatske prema inozemstvu. Zbog kretanje tečaja američkog dolara prema euru i drugim valutama pak, ukupni inozemni dug 'statistički' je povećan za oko 970 milijuna dolara, saznaje se iz Hrvatske narodne banke. Naime, približno dvije trećine inozemnog duga Hrvatske nominirano je u eurima, pa se jačanjem eura prema dolaru povećava dolarska vrijednost toga dijela duga. Bez obzira na načine nastajanja, iz raspoloživih se pokazatelja može izračunati da je ukupni inozemni dug u studenome lani već dostigao oko 66 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda u 2002. godini, a zaduženost po glavi stanovnika iznosi 3.170 dolara. Istodobno, treba istaknuti da međunarodna likvidnost Hrvatske nije upitna, budući da međunarodne pričuve HNB-a (koje su na kraju prošle godine iznosile 5,9 milijardi USD) 'pokrivaju' više od 42 posto ukupnog inozemnog duga. Najveći porast dugovanja prema inozemstvu, po podacima iz siječanjskog Biltena HNB-a, za prvih jedanaest mjeseci prošle godine pokazuje se kod banaka, čije je ukupni ino dug povećan za 47 posto - sa 2,3 milijarde dolara na kraju 2001. na 3,39 milijardi USD na kraju prošlogodišnjeg studenoga. Time je i udio banaka u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu u tom razdoblju porastao sa 20,5 na 24,1 posto. To pak govori i o tome da se sredstva za snažnu kreditnu aktivnost banaka u zemlji, odnosno za povećano kreditiranje domaće potrošnje pribavljaju i inozemnim zaduživanjem, što je pak motiviralo središnju banku na nedavno donošenje mjera ograničavanja previsokog rasta plasmana poslovnih banaka. Kod najvećeg dužnika države zabilježen je porast iznosa duga za 17 posto ili za 856 milijuna dolara, sa nešto više od 5 milijardi krajem 2001. na 5,87 milijardi dolara ukupnog inozemnog duga u prošlogodišnjem studenome. Riječ je uglavnom o plasmanu dugoročnih državnih obveznica na inozemnom tržištu. Udio države u ukupnom dugu u tom je vremenu ipak smanjen - dok je krajem prosinca 2001. iznosio 44,7 posto u studenome lani pao je na 41,7 posto. Ostali sektori zbog izlaska domaćih tvrtki na međunarodna tržišta bilježe rast ino zaduženja za 21,3 posto (sa 3,1 na 3,79 milijardi USD, a udio ostalih sektora (tvrtke, ostala nefinancijska poduzeća) u ukupnom vanjskom dugu iznosi 26,9 posto, prema 27,9 posto krajem 2001. Kod inozemnih ulaganja (kreditne linije stranih poduzeća podružnicama u zemlji) ostvaren je rast zaduženja za 185 milijuna dolara, na 925 milijuna USD, s udjelom u ukupnom inozemnom dugu od 6,5 posto. Hrvatska narodna banka pak nastavlja trend smanjenja inozemnog zaduženja i to za više od 23 posto, na 93,7 milijuna dolara krajem prošlogodišnjeg studenoga, što čini svega 0,6 posto ukupnog hrvatskog inozemnog duga.