POSLOVNE BANKE SUZDRŽANE U KOMENTARIMA ODLUKA HNB-A

POSLOVNE BANKE SUZDRŽANE U KOMENTARIMA ODLUKA HNB-A Mjere Hrvatske narodne banke (HNB) za ograničavanje kreditne ekspanzije, donesene prošloga tjedna, u hrvatskim poslovnim bankama uglavnom još uvijek detaljno ne komentiraju, ali većina drži da će te mjere imati značajnog utjecaja na hrvatsko bankarsko tržište. U najvećim hrvatskim bankama, Zagrebačkoj i Privrednoj, još su u tijeku detaljnije analize i simulacije učinaka mjera HNB-a te su u te dvije banke još suzdržani u davanju komentara o njihovim efektima. Procjene konkretnih posljedica u tijeku su i u drugim bankama, koje također još uvijek nisu odredile precizne "odgovore" na te mjere, ali se uglavnom slažu u ocjeni dalekosežnosti odluke HNB-a. Tako, primjerice, u Erste & Steiermaerkische banci (ESB) drže kako je odluka HNB-a prvenstveno donijeta prenaglo, da je nije trebalo donijeti kada je poslovna godina već započela te da je određen prekratki rok početka primjene. Smatraju kako primjena tih mjera neće pridonijeti razvoju financijskog tržišta kao i da odabrane mjere nisu "najsretnije rješenje". Da će odluka HNB-a imati velik utjecaj na poslovanje hrvatskih banaka u 2003. i u idućim godinama slažu se i u banci Raiffeisenbank Austria (RBA), u kojoj također rade simulacije učinaka tih mjera na ključne financijske i poslovne pokazatelje. HVB Bank Croatia donosi, pak, konkretniju procjenu kako bi "kamatne stope u takvim novonastalim uvjetima trebale svakako rasti, jer je dio bankarske aktive uvjetovan mjerama i nije raspoloživ za slobodne plasmane". Prostor za kreditnu aktivnost banaka morat će biti utvrđen okvirima nastalih uvođenjem novih mjera, odnosno kreditna će aktivnost biti manja od planirane, drže u toj banci. Mjere HNB-a, drže u HVB banci, nisu dovoljno sistematizirane, nego generalno i jednako zahvaćaju sve banke izjednačavajući sve inoizvore. "A u našem bankarskom sustavu imamo mlade banke, s vrlo ambicioznim i dinamičnim planovima, koje su u sustavu moćnih financijskih grupacija koje podržavaju ovakvu ekspanziju svojih kćeri", navodi se u mišljenju HVB banke. Na toj osnovi, između ostalog, u pojedinim takvim bankama rasla je bilanca u protekle dvije tri godine. Istina je da se i tu radi o kreditnim zaduženjima, ali ipak specifičnog karaktera, dodaje se. Napominju pritom kako nije isto ako domaća banka uzima kredit na temelju cash kolaterala ili ako taj kredit počiva na godišnjem planu i utvrđenim limitima jedne bankarske grupacije. HNB ovim mjerama izjednačava sve inoizvore, stoga je, kažu u HVB banci, logično pitanje nije li trebalo izvršiti određene distinkcije u ovim mjerama, a kako bi se zadržao pozitivan novčani tijek koji podržava gospodarski rast u zemlji. U mišljenju HVB banke navodi se i kako solidna ponuda deviza na domaćem tržištu, pa otud i prividno snažna kuna, a posebno visoke devizne rezerve, počivaju na visokom inozaduženju države, banaka i poduzeća. "Na to su upozorili ekonomski analitičari, međutim mogli bismo se složiti, da inodug u odnosu na BDP još uvijek nije prevelik. Za ekonomske analitičare, međutim, bitna i zabrinjavajuća je bila tendencija toga inozaduženja, ali i drugih parametara koji su trebali dovesti do postepenog smirivanja, a ne do daljnjeg ubrzanog porasta duga", što se posebice odnosu na "nenormalno kretanje izvoza i uvoza, na strukturu uvoza itd.", stav je HVB Bank Croatia.