ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Mjere Hrvatske narodne banke (HNB) za ograničavanje kreditne ekspanzije, donesene prošloga tjedna, u hrvatskim poslovnim bankama uglavnom još uvijek detaljno ne komentiraju, ali većina drži da će te mjere
imati značajnog utjecaja na hrvatsko bankarsko tržište.
ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Mjere Hrvatske narodne banke (HNB) za
ograničavanje kreditne ekspanzije, donesene prošloga tjedna, u
hrvatskim poslovnim bankama uglavnom još uvijek detaljno ne
komentiraju, ali većina drži da će te mjere imati značajnog
utjecaja na hrvatsko bankarsko tržište.#L#
U najvećim hrvatskim bankama, Zagrebačkoj i Privrednoj, još su u
tijeku detaljnije analize i simulacije učinaka mjera HNB-a te su u
te dvije banke još suzdržani u davanju komentara o njihovim
efektima.
Procjene konkretnih posljedica u tijeku su i u drugim bankama, koje
također još uvijek nisu odredile precizne "odgovore" na te mjere,
ali se uglavnom slažu u ocjeni dalekosežnosti odluke HNB-a.
Tako, primjerice, u Erste & Steiermaerkische banci (ESB) drže kako
je odluka HNB-a prvenstveno donijeta prenaglo, da je nije trebalo
donijeti kada je poslovna godina već započela te da je određen
prekratki rok početka primjene. Smatraju kako primjena tih mjera
neće pridonijeti razvoju financijskog tržišta kao i da odabrane
mjere nisu "najsretnije rješenje".
Da će odluka HNB-a imati velik utjecaj na poslovanje hrvatskih
banaka u 2003. i u idućim godinama slažu se i u banci Raiffeisenbank
Austria (RBA), u kojoj također rade simulacije učinaka tih mjera na
ključne financijske i poslovne pokazatelje.
HVB Bank Croatia donosi, pak, konkretniju procjenu kako bi "kamatne
stope u takvim novonastalim uvjetima trebale svakako rasti, jer je
dio bankarske aktive uvjetovan mjerama i nije raspoloživ za
slobodne plasmane". Prostor za kreditnu aktivnost banaka morat će
biti utvrđen okvirima nastalih uvođenjem novih mjera, odnosno
kreditna će aktivnost biti manja od planirane, drže u toj banci.
Mjere HNB-a, drže u HVB banci, nisu dovoljno sistematizirane, nego
generalno i jednako zahvaćaju sve banke izjednačavajući sve
inoizvore. "A u našem bankarskom sustavu imamo mlade banke, s vrlo
ambicioznim i dinamičnim planovima, koje su u sustavu moćnih
financijskih grupacija koje podržavaju ovakvu ekspanziju svojih
kćeri", navodi se u mišljenju HVB banke. Na toj osnovi, između
ostalog, u pojedinim takvim bankama rasla je bilanca u protekle
dvije tri godine. Istina je da se i tu radi o kreditnim zaduženjima,
ali ipak specifičnog karaktera, dodaje se. Napominju pritom kako
nije isto ako domaća banka uzima kredit na temelju cash kolaterala
ili ako taj kredit počiva na godišnjem planu i utvrđenim limitima
jedne bankarske grupacije.
HNB ovim mjerama izjednačava sve inoizvore, stoga je, kažu u HVB
banci, logično pitanje nije li trebalo izvršiti određene
distinkcije u ovim mjerama, a kako bi se zadržao pozitivan novčani
tijek koji podržava gospodarski rast u zemlji.
U mišljenju HVB banke navodi se i kako solidna ponuda deviza na
domaćem tržištu, pa otud i prividno snažna kuna, a posebno visoke
devizne rezerve, počivaju na visokom inozaduženju države, banaka i
poduzeća. "Na to su upozorili ekonomski analitičari, međutim mogli
bismo se složiti, da inodug u odnosu na BDP još uvijek nije
prevelik. Za ekonomske analitičare, međutim, bitna i
zabrinjavajuća je bila tendencija toga inozaduženja, ali i drugih
parametara koji su trebali dovesti do postepenog smirivanja, a ne
do daljnjeg ubrzanog porasta duga", što se posebice odnosu na
"nenormalno kretanje izvoza i uvoza, na strukturu uvoza itd.", stav
je HVB Bank Croatia.
(Hina) rub ds