BIH-DNEVNI LIST-3. II. 2003.

BiH DNEVNI LIST 3. II. 2003. BiH trenutačno jedna od obavještajno najfrekventnijih točaka Veću pozornost o stranom islamskom miješanju u BiH Zapad je posvetio nakon poznatog slučaja Pogorelica kada je početkom 1996. u terorističkom kampu za obuku nedaleko od Fojnice uhićeno, osim lokalnih Bošnjaka učenika, i određeni broj Iranaca predavača, pripadnika tamošnje tajne službe MOIS. Budući da je sve izvjesnije kako će SAD uz potporu nekih država Zapada i suglasnost Vijeća sigurnosti UN-a ili bez nje izvršiti napad na Irak, postavlja se otvoreno pitanje u kakvoj će se poziciji tada naći BiH, strani dužnosnici i međunarodne snage u ovoj državi. Općepoznato je kako stranci vojno, politički i financijski drže Bosnu i Hercegovinu na okupu. Njihovim odlaskom ona bi se brzo našla u kaotičnom stanju možda ne s onako tragičnim posljedicama kao prije deset godina, ali sigurno u ništa manje teškom. Iako se o tomu malo govori, međunarodne snage u BiH već se odavna pripremaju za situaciju kada počne rat u Zaljevu. Ovo se posebice odnosi na američke snage koje su uglavnom koncentrirane u široj regiji Tuzle. Odavno, znajući za svoje planove u idućim godinama, SAD izvlači svoje snage iz BiH. One sada broje oko 2.500 ljudi što je za 70 postotaka manje od onih koje su svojedobno došle u BiH. Pozornost američkih i drugih zapadnih obavještajnih (izvještajnih) službi bit će fokusirana na opasnost od islamskog fundamentalizma koji dolazi od radikalnih skupina i pojedinaca kojih u BiH ima, kako među lokalnim stanovništvom, tako i među doseljenim tzv. mudžahedinima koji su uglavnom došli iz arapskih zemalja (FOSS raspolaže s podatkom kako se radi o 741 takvoj osobi) te o novodošlim i po zadatku poslanim teroristima. Veću pozornost o stranom islamskom miješanju u BiH Zapad je posvetio nakon poznatog slučaja Pogorelica kada je početkom 1996. u terorističkom kampu za obuku nedaleko od Fojnice uhićeno pored lokalnih Bošnjaka učenika i određeni broj Iranaca predavača, pripadnika tamošnje tajne službe MOIS. Sami instruktori nisu pokazali neku posebnu obavještajnu dovitljivost jer su obuku vršili u planini u objektu koji se nalazi na goleti, zimi pri niskim temperaturama tako da su vrlo brzo bili otkriveni od američkih snaga putem termovizije i televizije niskog intenziteta svjetlosti. Sarajevo se drži odskočnom daskom radikalnih islamskih skupina Zapadnim obavještajcima pri raščlambi muslimanskog korpusa u BiH postalo je sasvim jasno kako njegovu većinu čine ateisti, manji broj je pravih vjernika, dok se vjerski fanatici mogu mjeriti u promilima. Ovaj podatak naravno odredit će i njihovu strategiju i taktiku u situaciji bojevih djelovanja u Iraku uz saznanje kako će, i pored ovakve vjerske strukture unutar bošnjačke populacije, ona gotovo u cijelosti biti vezana uz Iračane. Pored Amerikanaca i druge zemlje Zapada imaju svoj interes za obavještajno pokrivanje BiH jer Sarajevo drže odskočnom daskom radikalnih islamskih skupina za prodor na svoj teritorij. Zbog toga je u potpunosti točna teza kako je BiH trenutačno jedna od obavještajno najfrekventnijih točaka na cijelom planetu. OHR iz svog ureda u Sarajevu kontrolira i boju semaforima Drugo pitanje koje pobuđuje pozornost je svakako kakav će odnos biti između SFOR-a s jedne te OHR-a s druge strane. Nije teško pretpostaviti kako će taj odnos biti znatno bolji nego u nekoliko ranijih kriznih situacija. Zbog toga je SAD i dao potporu jednom Britancu na mjesto visokog povjerenika u BiH budući da je trajna američka strategija napuštanje BiH, a vodeću ulogu, u toj situaciji, želi se prepustiti svom najvjernijem savezniku u Europi. Slično vojnim i obavještajnim strukturama i OHR, odnosno njegovi pojedini sektori, budno i brižno snima stanje na terenu, vrši raščlambu posebice političke i gospodarske situacije te sukladno procjenama donosi odluke u rasponu od Ustava do nastavnog plana i programa. Zlobnici će reći kako OHR iz svog ureda u Sarajevu kontrolira i boju koja treba biti na semaforima kada njihovi dužnosnici trebaju izići na ulicu, a što onda reći o važnijim segmentima državne unutarnje politike. Može se zaključiti kako će tzv. iračka kriza u BiH imati veliku vatrenu potporu, ali isključivo preko pojedinih lokalnih medija dok će "pomoć braći u Iraku" osim sitnijih incidenata u Bosni i Hercegovini izostati, piše Eduard Babić.