WASHINGTON, 28. siječnja (Hina/AP) - Patka s oštrim kljunom prepelice i prepelica s plosnatim kljunom patke - zvuči kao cirkuska atrakcija, no zapravo je rezultat znanstvenog istraživanja.
WASHINGTON, 28. siječnja (Hina/AP) - Patka s oštrim kljunom
prepelice i prepelica s plosnatim kljunom patke - zvuči kao
cirkuska atrakcija, no zapravo je rezultat znanstvenog
istraživanja.#L#
Zamijenivši kljunove patke i prepelice znanstvenici sa Sveučilišta
u Kaliforniji nisu imali namjeru napraviti čudo od ptice, nego
istraživanje o evoluciji ptica, koje može pomoći u pronalaženju
uzroka defekta poput, primjerice, rascijepljenog nepca.
"To istraživanje vodi nas do najranijih teorija evolucije, ali i do
vrlo konkretnih pitanja u medicini", izjavio je stručnjak za
molekularnu evoluciju Michael Braun s Instituta Smithsonian.
Različitost ptičjih kljunova temelj je istraživanja evolucije.
Jedan od najvažnijih zaključaka Charlesa Darwina na otočju
Galapagos bio je da su zebe pomalo međusobno drukčije - njihovi
kljunovi razlikovali su se u veličini i izgledu, ovisno o tome u
kojem su dijelu lanca živjele. Njegova analiza tih razlika dovela
je do teorije evolucije putem prirodne selekcije.
Tada je još bila tajna koji su geni i stanice doveli do tih razlika.
Svi ptičji kljunovi nastaju iz sličnog tkiva već kod vrlo malih
embrija, rekla je Jill Helms, znanstvenica iz San Francisca. Kako
bi otkrili zašto se ptičji kljunovi toliko razlikuju, ona i njezin
kolega Richard Schneider odabrali su dvije ptice potpuno različita
kljuna - prepelicu i patku.
Uzeli su patku staru 36 sati i embrije prepelice iz inkubatora te
probušili rupice u jajetu. Tankim iglama isisali su stanice koje
uzrokuju rast kljuna iz embrija patke i zamijenile ga stanicama iz
embrija prepelice i obrnuto.
Ostavili su jaja da stoje 11 dana, na pola puta do izlegnuća, nakon
čega su mogli vidjeti kako će izgledati rezultat njihova pokusa. Iz
etičkih razloga znanstvenici nisu željeli da se ptice izlegnu s
kljunovima koje neće znati koristiti.
Patke su imale mali šiljasti kljun, a prepelice prepoznatljiv
široki i plosnati pačji kljun.
"Riječ je o važnom pokusu jer prelazi područje istraživanja ptica",
misli Jill Helms. Po njezinim riječima, istraživanje baca novo
svjetlo na teorije o razvoju čovjekove lubanje i lica.
"Ako ljudi imaju slične živčane stanice kao ptice, postoji
mogućnost da će kirurzi jednog dana moći ispravljati defekt
rascijepljenog nepca i prije nego se dijete rodi", dodala je.
"Jednom kad shvatimo prirodu odnosa između različitih tkiva počet
ćemo razmišljati o tome gdje su stvari krenule krivim putem i
postoji li način da se one poprave", istaknula je Jill Helms.
(Hina) ag dgk