ZAGREB/WASHINGTON, 26. siječnja (Hina) - Kao što to čine druge životinjske vrste poput ptica selica, panulirus argus, vrsta jastoga koji živi uz obale Meksičkog zaljeva i Antila, orijentira se uz pomoć magnetskog polja Zemlje.
ZAGREB/WASHINGTON, 26. siječnja (Hina) - Kao što to čine druge
životinjske vrste poput ptica selica, panulirus argus, vrsta
jastoga koji živi uz obale Meksičkog zaljeva i Antila, orijentira
se uz pomoć magnetskog polja Zemlje. #L#
Biolozi sa Sveučilišta Sjeverna Karolina Larry Boles i Kenneth
Lohmann utvrdili su da ti beskralježnjaci mogu pronaći svoje
obitavalište pa makar se od njega udaljeni nalazili više desetaka
kilometara, piše časopis Nature.
Dvojica su biologa na Floridi ulovili nekoliko jastoga i odvukli ih
četrdesetak kilometara dalje, na mjesto koje uhvaćenim životinjama
nije bilo poznato. Tijekom transporta jastozi su bili smješteni u
nepropusnim sanducima i bili lišeni svake vizualne orijentacije.
Usprkos tomu, nakon što su bili pušteni u more oni su pronašli put do
mjesta na kojemu su bili uhvaćeni.
Ta vrsta jastoga, inače, ide u sezonske migracije koje dosežu i do
200 kilometara. Kreće se u tami dubine oceana s obzirom na sjeverni
i južni magnetski pol Zemlje.
Dvojica američkih biologa procjenjuju da sposobnost navigacije
jastoga nadilazi onu vizualnu ili kemijsku kakve koriste druge
životinje, poput pčela ili mrava koji se oslanjaju na miris,
odnosno svjetlo. No, znanstvenici još ne znaju koji su to senzorski
mehanizmi koji jastozima omogućuju korištenje prirodnoga
kompasa.
(Hina) ii dgk