BA-HR-dionice-Glasila/mediji-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije bih-bljesak-15.I. slučaj eronet BiHBLJESAK15. I. 2003.Slučaj Eronet - Tko je kome, zašto, kako... Ustupanjem dionica Eroneta općini Grude privremena upraviteljica
Hercegovačke banke Toby Robinson postigla da u vlasničkoj strukturi te tvrtke ima dovoljno državnog kapitala, pa ne treba raspisivati tender, već licencu za trećeg operatera mobilne telefonije mogu dobiti odmah.Međunarodna agencija za komunikacije CRA odmah je Eronetu najavila izdavanje licence čime su se stvorili uvjeti za njegovu prodaju, a upravo to izazvalo je brojne reakcije i negodovanja u HP-u i HT-u Mostar i Vladi Federacije BiH. Eronet, tvrtku koja se bavi mobilnom telefonijom, osnovali su ondašnje Hrvatska pošta i telekomunikacije iz Mostara i Hrvatska pošta i telekomunikacije iz Zagreba i to u omjeru 51 - 49 posto. Još 1995. godine HPT Mostar je s Ministarstvom HVO-a Mostar sklopio ugovor o osuvremenjivanju telekomunikacijske mreže bez, kako stoji u ugovoru, ikakve naknade jer je to u općem interesu. Financijska je policija utvrdila kako je članak 4. tog ugovora koji govori da je HPT Mostar ipak dužan naknaditi Ministarstvu obrane
BiH
BLJESAK
15. I. 2003.
Slučaj Eronet - Tko je kome, zašto, kako...
Ustupanjem dionica Eroneta općini Grude privremena upraviteljica
Hercegovačke banke Toby Robinson postigla da u vlasničkoj
strukturi te tvrtke ima dovoljno državnog kapitala, pa ne treba
raspisivati tender, već licencu za trećeg operatera mobilne
telefonije mogu dobiti odmah.
Međunarodna agencija za komunikacije CRA odmah je Eronetu najavila
izdavanje licence čime su se stvorili uvjeti za njegovu prodaju, a
upravo to izazvalo je brojne reakcije i negodovanja u HP-u i HT-u
Mostar i Vladi Federacije BiH. Eronet, tvrtku koja se bavi mobilnom
telefonijom, osnovali su ondašnje Hrvatska pošta i
telekomunikacije iz Mostara i Hrvatska pošta i telekomunikacije iz
Zagreba i to u omjeru 51 - 49 posto.
Još 1995. godine HPT Mostar je s Ministarstvom HVO-a Mostar sklopio
ugovor o osuvremenjivanju telekomunikacijske mreže bez, kako stoji
u ugovoru, ikakve naknade jer je to u općem interesu.
Financijska je policija utvrdila kako je članak 4. tog ugovora koji
govori da je HPT Mostar ipak dužan naknaditi Ministarstvu obrane
sve troškove, vjerojatno naknadno ubačen te ne postoji
vjerodostojnost izvornosti te stranice Ugovora.
Dugovanja HPT-a Ministarstvu obrane u iznosu od 6 milijuna 902
tisuće 410, 52 marke MO cesijom ustupa tvrtkama Croherc, Alpina
Komerc i Hercegovina osiguranje.
Tvrdeći kako dug, na traženje tvrtki ne mogu izmiriti, tadašnji
generalni direktor HPT-a Marinko Gilja im predlaže ustupanje
dionica HPT-a u Eronetu. Upravni odbor na čelu s Draganom Čovićem
1999. godine donosi odluku o ustupanju bez traženja dozvole
Agencije za privatizaciju što su po zakonu bili dužni.
Financijska policija i stručna skupina sadašnje uprave HT-a
dokazali su da je odluka, kao i knjige protokola, pun antidatiranja
i sumnjivih radnji. Slavo Kukić, predsjednik Upravnog odbora HT
Mostar tvrdi kako izjave privremene upraviteljice Hercegovačke
banke Toby Robinson kako u svezi s vlasništvom HPT-a nad dionicama
Eroneta ne postoji sudski spor - ne stoje, jer je na temelju prijave
javnog tužitelja Hercegovčko - neretvanske županije tadanjeg
direktora HPT-a Gilju upravo za taj čin Općinski sud Mostar 21.
lipnja prošle godine kaznio s tisuću i pol maraka.
Sasvim je druga stvar što tadanje čelnistvo ni nakon sudske presude
nije vratilo dionice Eroneta u svoje vlasništvo kako mu je
naloženo. U 2001. godini počinje i proces privatizacije
telekomunikacija te HPT federalnoj Agenciji za privatizaciju
podnosi početnu bilancu bez iskazanog dioničkog udjela u Eronetu.
Agencija 15. lipnja 2001. godine nalaze vraćanje prenesenih udjela
u Eronetu u poslovne knjige HPT-a.
?U ovom slučaju je to sve izostalo i mi smo rekli da je to nelegalna
transakcija. Tražimo da se vrati to u bilancu stanja HPT-a i
privatizacija, što se tiče federalne agencije, u HPT-u će se
nastaviti onog trentuka kad se ti udjeli vrate ? kaže Kukić.
Direktor Agencije za privatizaciju Federaciji BiH Rešad Žutić
izjavio je kako je s tim je ciljem federalna vlada u studenom prošle
godine započela proces podnošenja tužbe te da je taj proces u tijeku
ali je problem rad naših sudova.
?Ja ne znam hoće li to imati određeni prioritet u sudu-izjavio je
premijer Federalne Vlade Alija Behmen. Croherc, Hercegovina
osiguranje su u vlasništvu Hercegovačke banke, koju su međunarodne
snage uz potporu tenkova Sfora blokirale u travnju 2001.
Od tada je banka pod Privremenom upravom na čelu s Toby Robinson.
Zbog činjenice da su dvije tvrtke u vlasništvu Hercegovačke banke,
ona je preko njih, vlasnica spornih dionica Eroneta. Tako se i
dogodilo da je upraviteljica Robinson ponudila općini Grude 4,48
posto dionica Eroneta kao naknadu za blokirana sredstva općine kod
Hercegovačke banke.
U općini Grude u ovome činu ne vide ništa sporno. Kako je izjavio
načelnik općine Dobroslav Galić vijećnici su na sjednici
općinskoga vijeća dali zeleno svjetlo i ovlastili ga kao načelnika
da potpiše ugovor s privremenom upraviteljicom.
Ostaje nerazjašnjeno zašto je i po kojim kriterijima izabrana
općina Grude jer argument upraviteljice kako je izjavio načelnik
Galić, da je dug prema općini Grude najveći pojedinačni u banci, ne
stoji jer kod te su banke već dvije godine blokirana sredstva
federalne vlade u iznosu od oko 37 milijuna maraka, a njoj dionice
Eroneta nikad nisu ponuđene.
?Mi ne trebamo kupovati svoje, jer je to po shvaćanju Vlade,
Upravnog odbora i menadžmenta HPT-a Mostar državni kapital ?
izjavio je premijer Alija Behmen. Postavlja se i pitanje kako
banka, u kojoj istraga ni nakon dvije godine nije dovedena do kraja,
može "trgovati" dionicama?
S druge strane nije riječ ni o trgovini nego o ustupanju dionica za
sredstva općine blokirana u banci. Ako je ustupanje dionica za dug u
slučaju HPT-a i triju spomenutih tvrtki protuzakonito, zašto bi
isti potez privremene upraviteljice bio zakonit?
Tako, zahvaljujući općini Grude preko koje Eronet ima u vlasničkoj
strukturi državni kapital, te slijedom zakonskih odredbi, Eronet
automatizmom može dobiti licencu za trećeg operatera mobilne
telefonije.
Da je to vjerojatno i bio cilj, pokazuje i činjenica da je isti dan
kad je objavljena uknjižba općine Grude u dioničku strukturu
Eroneta ta tvrtka podnijela zahtjev za licencu GSM operatera.
Samo dan kasnije Regulatorna agencija za komunikacije, najavljuje
izdavanje dozvole Eronetu, iako je za taj posao nadležno vijeće
ministara, a oni su tek izvršitelji odluke. U HT-u Mostar strahuju
da se sve radi za interes Deutsche Telecoma jer 49 posto dionica
Eroneta je vlasništvo Hrvatskog telekoma iz Zagreba, kojeg je u
međuvremenu kupio Deutsche Telecom.
Tako bi Nijemci bez natječaja i ijedne uložene marke preko ZG HT-a i
Eroneta ušli na područje BiH. Dogodi li se to, BiH bi ostala bez,
kako se procjenjuje, milijardu do milijardu i pol KM. Što bi taj
novac značio za bh državu i njezini uništeno gospodarstvo ne treba
trošiti riječi.