LJUBLJANA, 15. siječnja (Hina) - Potpredsjendik hrvatske vlade Slavko Linić završio je u srijedu kasno navečer cjelodnevni posjet Sloveniji tijekom kojega se sastao sa više ministara u slovenskoj vladi, gospodarstvenicima u privrednoj
komori Slovenije i direktorima hrvatskih tvrtki koje nastupaju na slovenskom tržištu.
LJUBLJANA, 15. siječnja (Hina) - Potpredsjendik hrvatske vlade
Slavko Linić završio je u srijedu kasno navečer cjelodnevni posjet
Sloveniji tijekom kojega se sastao sa više ministara u slovenskoj
vladi, gospodarstvenicima u privrednoj komori Slovenije i
direktorima hrvatskih tvrtki koje nastupaju na slovenskom tržištu.
#L#
Linić je odličnom ocijenio gospodarsku suradnju između dviju
država za koju je rekao da je ponekad olabljuju otvorena pitanja
naslijeđena iz vremena raspada Jugoslavije, za koja je dodao da će
se rješavati bilateralno i na stručan način, pojedinačno, a ne u
paketu.
Linić je u razgovoru za hrvatske medije nakon završetka posjeta
potvrdio da će se u petak u Zagrebu prilikom sastanka predsjednika
vlada četiri zemlje tzv. kvadrilaterale i na bilateralnom susretu
sastati premijeri Račan i Anton Rop, te da je prilikom današnjih
razgovora u Ljubljani pokrenuo inicijativu za skorašnjim susretom
u Zagrebu ili Ljubljani ministara financija kako bi se nastavilo
rješavanje pitanje štediša Ljubljanske banke Zagreb. Tijekom
susreta s ministrima u Ropovoj vladi, kazao je Linić, nije se
govorilo o nedavnim izjavama slovenskog predstavnika za sukcesiju
Rudija Gabrovca kako je to pitanje sukcesijske naravi i da to mora
riješavati Hrvatska.
"Kad govorimo o tzv. novim dokazima (da je hrvatska priznala tzv.
teritorijalno načelo isplate tog duga), nitko ih danas nije
spominjao. Znači, službeno nijedan ministar ne govori o tome. Očito
je to bilo samo mišljenje pojedinaca ili nešto slično. Naša je
reakcija bila vrlo jasna: Ljubljanska banka ima dug prema svojim
štedišama. Zadovoljstvo je kad znate da i u Sloveniji i u Hrvatskoj
postoje međutim ljudi koji žele stvoriti pretpostavke suradnje,
žele stvoriti jedan dijalog. Trebamo stručne pristupe koji će reći
što je to banka, što su to štediše, što je to odgovornost i kako ćemo
to lakše riješiti. Reakcije su dovele do toga da će se stvar opet
vratiti na ozbiljan stručni razgovor, a političkim izjavama ne
treba doticati tako osjetljive teme", rekao je među ostalim
potpredsjednik vlade Linić.
Odgovarajući na pitanja u vezi špekulacija u Sloveniji o mogućem
otkupu hrvatskog udjela u nuklearki Krško, Linić je rekao:
"Ne, to nije tema. Ono što nas zanima jest da Slovenija ratificira
sporazuma. Razumijemo slovenske teškoće s ratifikacijom, niti nama
to nije bilo lako. Ono što smo rekli jest da će vlada podržati HEP u
zaštiti njegovoj zaštiti svoje investicije. HEP to mora obaviti
stručno i profesionalno. Da li je ta zaštita arbitraža ili razni
modeli koje će oni nuditi, mi stojimo iza njih, ali mi o tome ne
želimo razgovarati. To je problem ljudi iz HEP-a, struke, pravnika.
Radije bismo ratifikaciju nego nekog trećeg u arbitriranju", rekao
je Linić.
Potpredsjendik vlade razgovarao je i sa slovenskim ministrom
prometa Jakobom Presečnikom o prometnom povezivanju dviju država,
te doznao da će Slovenija ove godine izvšiti rebalans proračuna
koji omogućuje gradnju poteza autoceste Maribor - Macelj do 2010.
godine, a postignut je i napredak na određivanju rute autoceste
prema Rijeci.
U razgovoru sa tridesetak predstvanika hrvatskih tvrtki koje
posluju u Sloveniji Linić se zanimao za njihove probleme, no
ocijenio je da se gospodarska suradnja dviju država odvija odlično,
te najavio i veća kapitalna ulaganja Hrvatske u Sloveniju.
Linić je također izjavio da je u razgovoru sa slovenskim ministrima
doznao kako je uvođenje tzv. komisijske dodjele kvota za uvoz
poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske našim poduzećima koja
posluju u Sloveniji reakcija slovenske strane na probleme koje su
sa kvotama imala slovenska poduzeća koja izvoze u Hrvatsku, no da je
obećano da će se taj problem pozitivno riješiti.
(Hina) fl sd