HR-HNB-RIJEČKABANKA-Bankarstvo HNB: DOVRŠENO IZVJEŠĆE O RIJEČKOJ BANCI HNB: DOVRŠENO IZVJEŠĆE O RIJEČKOJ BANCI Provedenom rekonstrukcijom poslovnih događaja u Direkciji deviznih sredstava u Riječkoj banci u razdoblju od početka 1998.
do ožujka 2002. godine utvrđen je ukupni gubitak u iznosu od 97.345.502 dolara, odnosno 814.762.193 kune (prema srednjem tečaju HNB-a na dan 15.3.2002. godine). Taj je gubitak ostvaren kupovanjem i prodavanjem deviza iz špekulativnih razloga, takozvanim diferencijalnim deviznim arbitražama. Utvrđeno je to u zaključnom izvješću kontrolora središnje banke o obavljenoj analizi deviznog poslovanja kojim je Riječka banka d.d. Rijeka bila dovedena u gubitak. S tim su izvješćem članovi Savjeta Hrvatske narodne banke upoznati na jučerašnjoj sjednici, izviješćeno je iz HNB-a. U cilju utvrđivanja konačnog gubitka, kao i načina njegovog nastanka, kontrolori središnje banke morali su provesti sveobuhvatnu analizu više od 48.000 knjiženja po predmetnim poslovima. Takvim postupkom utvrđeno je da je tijekom analiziranog razdoblja realizirano ukupno 16.773 deviznih arbitraža, od čega je 8.739 ostalo neprijavljeno. Ukupan iznos deviznih kupoprodaja u Riječkoj banci iznosio je više od 114 milijardi dolara, od čega 73,6 milijardi otpada na neprijavljene transakcije.
HNB: DOVRŠENO IZVJEŠĆE O RIJEČKOJ BANCI
Provedenom rekonstrukcijom poslovnih događaja u Direkciji
deviznih sredstava u Riječkoj banci u razdoblju od početka 1998. do
ožujka 2002. godine utvrđen je ukupni gubitak u iznosu od
97.345.502 dolara, odnosno 814.762.193 kune (prema srednjem tečaju
HNB-a na dan 15.3.2002. godine). Taj je
gubitak ostvaren kupovanjem i prodavanjem deviza iz špekulativnih
razloga, takozvanim diferencijalnim deviznim arbitražama.
Utvrđeno je to u zaključnom izvješću kontrolora središnje banke o
obavljenoj analizi deviznog poslovanja kojim je Riječka banka d.d.
Rijeka bila dovedena u gubitak. S tim su izvješćem članovi Savjeta
Hrvatske narodne banke upoznati na jučerašnjoj sjednici,
izviješćeno je iz HNB-a.
U cilju utvrđivanja konačnog gubitka, kao i načina njegovog
nastanka, kontrolori središnje banke morali su provesti
sveobuhvatnu analizu više od 48.000 knjiženja po predmetnim
poslovima. Takvim postupkom utvrđeno je da je tijekom analiziranog
razdoblja realizirano ukupno 16.773 deviznih arbitraža, od čega je
8.739 ostalo neprijavljeno. Ukupan iznos deviznih kupoprodaja u
Riječkoj banci iznosio je više od 114 milijardi dolara, od čega 73,6
milijardi otpada na neprijavljene transakcije.
Prilikom trgovanja nisu poštivana propisana interna ograničenja
ovlaštenih djelatnika za ove poslove, niti je striktna primjena tih
pravila kontrolirana od strane nadležnih rukovodilaca i službi
Riječke banke. Štoviše, upravo neki ugovori koje su s inozemnim
bankama potpisali rukovodeći ljudi banke omogućavali su glavnom
dileru trgovanje devizama iznad limita propisanih u važećim
internim aktima banke. Neadekvatna organizacija banke u mnogome je
pogodovala višegodišnjem prikrivanju gubitaka ostvarivanih u
kupoprodaji deviza. Pristup cjelovitoj predmetnoj dokumentaciji
bio je ograničen na pogrešan način, a u otklanjanje uočenih
neusklađenosti i u rješavanje brojnih reklamacija što su
pristizale od inozemnih banaka zbog kašnjenja u plaćanju po
deviznim arbitražama, neispravne valutacije, dodatnih troškova i
sl. bile su uključene u prvom redu osobe čijim postupcima ili
propustima su bile i prouzročene. Kontrolori HNB-a evidentirali su
1.978 reklamacija u vidu SWIFT poruka, pristiglih između listopada
1998. i ožujka 2002. godine u Riječku banku, uz napomenu da
dokumentacija za jedanaest mjeseci 1999. godine i četiri mjeseca
2000. godine nedostaje. U nekim mjesecima bilo je i više od stotinu
reklamacija, od kojih se velik dio odnosio upravo na neprijavljene
transakcije.
Izvješća upravi i ostaloj rukovodećoj strukturi Riječke banke o
operacijama Odjela deviznog tržišta i ostvarenim rezultatima
izrađivao je sam glavni diler, koji je iste najvećim dijelom i
obavljao. Njegove evidencije nisu bile usklađivane s
knjigovodstvenim, a nisu bili uspostavljeni ni kontrolni mehanizmi
uspoređivanja mjesečnih izvješća o cjelokupnom poslovanju banke,
sastavljanih u financijsko-računovodstvenom sektoru, s
izvješćima Odjela deviznog tržišta. To je također olakšavalo
namještanje željenih rezultata i prikrivanje gubitaka. Tko je sve
za njih znao ili morao znati temeljem svojih zaduženja i ovlasti u
Riječkoj banci i prije ožujka prošle godine, utvrdit će se u
istražnom postupku, koji nije u nadležnosti Hrvatske narodne
banke.
Postupkom rekonstrukcije kontrolori HNB-a ustanovili su da su u
prikrivanja gubitaka korištene uglavnom sljedeće metode:
knjiženje u aktivi banke fiktivnih depozita kod stranih banaka;
zatvaranje otvorenih deviznih arbitraža otvaranjem novih;
kašnjenje u plaćanju po otvorenim deviznim arbitražama;
neovlašteno uzimanje deviznih depozita od stranih banaka;
knjiženje s netočnom valutacijom da bi se utjecalo na iznos
negativnih tečajnih razlika.
Uvidom u dokumentaciju koja je bila dostupna kontrolorima HNB-a
nisu uočeni novčani transferi bez zasnovanosti na poslovnom
događaju, odnosno s obilježjima pronevjere.
Upravo dovršeni zapisnik o nalazima kontrole HNB-a u Riječkoj banci
bit će procesuiran sukladno odredbama Zakona o bankama i Odluke o
obavljanju nadzora nad bankama, te stavljen na raspolaganje
državnim tijelima nadležnima za pravno kvalificiranje i
sankcioniranje svih protuzakonitih postupaka kojima je doveden u
pitanje opstanak po veličini aktive treće banke u Hrvatskoj.
HNB će skraćeno izvješće o nalazima svojih kontrolora objaviti i na
svojoj Internet stranici.