ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest danas je predstavljen zbornik radova "Hereditas rerum Croaticarum", koji su priredili u čast Mirku Valentiću, bivšem ravnatelju Instituta, Alexander Buczynski, Milan
Kruhek i Stjepan Matković.
ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest
danas je predstavljen zbornik radova "Hereditas rerum
Croaticarum", koji su priredili u čast Mirku Valentiću, bivšem
ravnatelju Instituta, Alexander Buczynski, Milan Kruhek i Stjepan
Matković. #L#
Novi ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Milan Kruhek rekao
je kako današnji susret nije priređen radi oproštaja, nego iz
zahvalnosti za veliko djelo dugogodišnjeg ravnatelja Mirka
Valentića, koji je podigao Institut i učinio ga rasadnikom mladih
znanstvenika.
Zbornik "Hereditas rerum Croaticarum" sastoji se od dvaju dijelova
- spomeničkog, posvećena Mirku Valentiću, i znanstvenih radova.
Osim životopisa i bibliografije prvi dio zbornika obogaćen je
fotografijama, interviewom i s 12 pisama zahvalnosti Valentićevih
najbližih suradnika.
Drugi dio tvori pedeset članka, koje su napisali znanstvenici
Hrvatskoga instituta za povijest te sedmero inozemnih
znanstvenika.
Po riječima jednog od priređivača zbornika Stjepana Matkovića
zbornik obuhvaća teme kojima se bavio Valentić - od povijesti
gradišćanskih Hrvata, Vojne krajine, osmanske vladavine, do
suvremene povijesti, odnosa Hrvata i Srba.
Nadam se da smo napravili vrijedno djelo, koje će biti podsjetnik na
Valentićev opus, rekao je Matković.
O dugogodišnjem poznanstvu i suradnji s Valentićem govorili su
predsjednica Upravnog vijeća Instituta Božena Vranješ-Šoljan,
akademici Franjo Šanjek i Radoslav Katičić, ravnatelj Austrijskoga
kulturnog foruma Robert Sučić i ravnatelj sarajevskoga
Historijskoga instituta Husnija Kamberović.
Alexander Buczynski, jedan od priređivača zbornika, istaknuo je za
Valentića kako se rijetko događa da se u istoj osobi spoji
ravnatelj, kolega, mentor i prijatelj.
Zahvalivši svima, Valentić je upozorio da je Ministarstvo znanosti
i tehnologije pravodobno prepoznalo važnost povijesne znanosti.
Istodobno zmajerio je na medijskoj blokadi, koja toj kući nije
smetala, a ne smeta ni danas.
Po Valentićevim riječima povjesničari su oni koji na putu u Europu
mogu najbolje prezentirati povijest, a to znači sadašnjost.
"Osim povjesničara malo tko zna da je taj maleni hravtski narod
vodeći narod u Europi po napisanim latinskim tekstovima iz svih
znanosti. Isto tako da je 1622. posebnom papinskom bulom bilo
određeno da se, osim latinskoga, grčkoga i arapskoga, uvede i
katedra hrvatskog jezika. Zatim, da je Hrvatska živjela najduže u
integracijama, a samo s Madžarskom i Austrijom veže je 816 godina
zajedničkoga života", podsjetio je, dometnuvši: "Tko može bolje od
povjesničara objasniti da je Hrvatska tradicijski most između
Panonije i Sredozemlja, te platforma između Bliskoga istoga i
srednje Europe.
Valentić je zaključio da u povijesnu znanost treba ulagati i voditi
je te je zato i velika čast biti ravnateljem Hrvatskoga instituta za
povijest.
(Hina) mc