SLO 18.I.-DELO-ODNOSI SI I HR

SLOVENIJA DELO 18. I. 2003. Mrtva utrka Ljubljana - Zagreb "Od promjene na vrhu slovenske vlade u Hrvatskoj nitko nije očekivao obrat u odnosima među državama koji su u zadnjoj godini više puta bili na teškoj kušnji. Anton Rop u Zagrebu slovi kao nasljednik Janeza Drnovšeka i njegove tvrde politike prema Hrvatskoj. Zato su bili iznenađeni kad je Rudi Gabrovec u odjeknulom televizijskom nastupu 'otkrio' da hrvatskim štedišama Ljubljanske bake devize mora isplatiti Hrvatska. To nije bila značajka Drnovšekovog stila. Naznake dobro obaviještenih da je Gabrovec solirao nisu bile baš uvjerljive. Sudeći prema osjetljivim odzivima Banskih dvora i diplomatskom - ili manje prihvatljivom - optuživanju Slovenije, novi je prijem u Zagrebu neke iznenadio. Sastanak predsjednika vlada kvadrilaterale (koja će izgubiti svrhu kad će sve njezine članice osim Hrvatske ući u EU) prošao je u znaku posebne pozornosti prema domaćinu. Sva tri gosta pozdravili su odluke vlade Ivice Račana da zatraži članstvo u uniji, iako su odnosi između Zagreba i Bruxellesa prije tri, četiri mjeseca bili najhladniji od smrti Franje Tuđmana i pada hadezeovskoga režima u siječnju 2000. jer Hrvatska nije željela surađivati s Haagom. Zagrebu koji je opterećen jer je u očima Bruxellesa u skupini balkanskih država, uska je suradnja s poželjnim partnerima iz srednje Europe i Sredozemlja na veliko zadovoljstvo. I zato su kod uvjeravanja Bruxellesa u europskost Hrvatske, uređeni odnosi s Ljubljanom jedna od ključnih točaka. A Sloveniji je uspješna, demokratska i europska Hrvatska od životnog interesa. Rop u Zagrebu nije mogao ni pomaknuti stvar s mrtve točke ni ugasiti požar koji su izazvale Gabrovčeve izjave zbog kojih i ozbiljni oporbeni političari kakav je bivši Tuđmanov ministar vanjskih poslova Mate Granić predlažu razmišljanje o blokadi slovenskih preuzimanja hrvatskih poduzeća sve dok Ljubljana ne isplati devizne uloge hrvatskim štedišama. Poslije neuspjelog Drnovšekovog pokušaja da uredi odnose sa Zagrebom, za bilateralne su odnose značajne mrtva trka i napetosti koje se sve češće pokazuju u gospodarskoj sferi u kojoj je Slovenija najosjetljivija. Hrvatska je ušla u predizbornu godinu u kojoj očekujemo oštru borbu za vlast i rasprave o odnosima sa Slovenijom koji su postali jedna od najosjetljivijih hrvatskih tema, zato posebnih prigoda za rješavanje slavnih 'neriješenih pitanja' neće ni biti", zaključuje Peter Žerjavič u rubrici Tema dana.