ZAGREB/WASHINGTON, 15. siječnja (Hina) - Klimatske promjene imale su malo veze s nestankom dinosaura, ali posljednjih milijun godina prije njihova izumiranja izmjenjivala su se razdoblja zatopljenja i zahlađenja koja su bitna za
razumijevanje kraja njihove vladavine, tvrde geolozi.
ZAGREB/WASHINGTON, 15. siječnja (Hina) - Klimatske promjene imale
su malo veze s nestankom dinosaura, ali posljednjih milijun godina
prije njihova izumiranja izmjenjivala su se razdoblja zatopljenja
i zahlađenja koja su bitna za razumijevanje kraja njihove
vladavine, tvrde geolozi. #L#
"Podaci o kopnenoj klimi u razdoblju na prijelazu iz krede u
tercijar proturječni su i slabo objašnjeni. Suprotno tome, podaci i
naše razumijevanja maritimne klime iz toga razdoblja je odlično",
kazao je profesor geologije na sveučilištu Penn, Peter Wilf.
Za dinosaure i još 70 posto ostalih tadašnjih vrsta koban je bio
meteor koji je udario u Zemlju u blizini Yucatana prije 65,51
milijun godina. Meteor se vaporizirao, zajedno s okolnim kamenjem i
izbacio dovoljno pepela, kamenčića i prljavštine u atmosferu da
učinkovito zaustavi fotosintezu diljem svijeta. Taj je udar
radikalno izmijenio prirodni tijek evolucije, a trenutak udara
označava granicu između krede u tercijar.
"Nakon udara nisu izumrli samo dinosauri, nego i 80 do 90 posto
ostalih vrsta iz razdoblja krede - sisavaca, kukaca, biljaka i
ostalih", kazao je Wilf.
Postoje dokazi da je izumiranje vrsta na prijelazu iz krede u
tercijar uzrokovano klimatskim promjenama, ali rezultati ovog
istraživanja dokazuju da one nisu bile glavni razlog.
S obzirom na postojeće dobre podatke o maritimnoj klimi, američki
su istraživači nastojali rekonstruirati i kopnene podatke i
usporediti ih s maritimnima. Za to su im poslužile fosilizirane
biljke, koje su pronašli u Novom Meksiku i Sjevernoj Dakoti.
"Samo u prošloj godini zahvaljujući tim fosilima uspjeli smo
saznati stvarne klimatske podatke za milijune godina", rekao je
Wilf. Napornim radom istraživači su zaključili da se Zemlja polako
hladila milijunima godina, a nakon toga bi uslijedilo zagrijavanje
i obrnuto. Zbog različitih lokacija s kojih su prikupljeni podaci
te su promjene vjerojatno bile globalne.
Danas je primjerice u Sjevernoj Dakoti prosječna godišnja
temperatura oko 7 stupnjeva Celzija, a tijekom najtoplije faze
zagrijavanja u doba dinosaura ona je iznosila između 18 i 20
stupnjeva.
"Udar u razdoblju između krede i tercijara imao je golem utjecaj na
život na Zemlji, za razliku od klimatskih promjena koje su se
događale i prije. Mi smo zaključili da su hlađenja i zagrijavanja
prije udara bila uobičajena. Dinosauri su se tome dobro
prilagođavali, ali se nisu mogli prilagoditi golemom kamenju koje
je padalo iz svemira", kazao je Witt.
(Hina) dj dgk