SI-SLOVENIJA-REFERENDUM-GOSPODARSTVO-Izbori-Vlada-Promet au 14. I. APA: slovenci izlaze na referendum o privatizaciji željeznice AUSTRIJAAPA14. I. 2003.Slovenija: vladi prijeti jasan poraz na referendumima o gospodarskim pitanjima"Na
dva referenduma, zakazana za predstojeću nedjelju, Slovenci će odlučiti o privatizaciji državnih željeznica (SŽ) i povratu novca koji je 140 tisuća građana uložilo u izgradnju stacionarne telefonske mreže. Tim se potezom inicijatori namjeravaju boriti protiv odgovarajućih planova vlade lijevog centra koja želi razbiti Slovenske željeznice odnosno nadoknaditi građanima tek dio novca uplaćenog za izgradnju telefonske mreže. Sudeći po anketama, novi premijer Tone Rop mora računati s jasnim porazom i nabacivanjem uzdi njegovoj liberaloj gospodarskoj politici. No, promatrači očekuju vrlo skroman odaziv građana.Po anketi slovenskog dnevnog lista Delo (u izdanju od utorka) 59,8 posto Slovenaca namjerava glasovati protiv podjele i privatizacije SŽ a za povrat cjelokupnih ulaganja u telefonsku mrežu očitovalo se čak 81,8 posto ispitanika. Doduše, pritom se pokazalo i da dvije trećine ispitanika uopće ne zna što bi trebao biti predmet njihova očitovanja. Točno polovina navela je da želi sudjelovati na
AUSTRIJA
APA
14. I. 2003.
Slovenija: vladi prijeti jasan poraz na referendumima o
gospodarskim pitanjima
"Na dva referenduma, zakazana za predstojeću nedjelju, Slovenci će
odlučiti o privatizaciji državnih željeznica (SŽ) i povratu novca
koji je 140 tisuća građana uložilo u izgradnju stacionarne
telefonske mreže. Tim se potezom inicijatori namjeravaju boriti
protiv odgovarajućih planova vlade lijevog centra koja želi
razbiti Slovenske željeznice odnosno nadoknaditi građanima tek dio
novca uplaćenog za izgradnju telefonske mreže. Sudeći po anketama,
novi premijer Tone Rop mora računati s jasnim porazom i
nabacivanjem uzdi njegovoj liberaloj gospodarskoj politici. No,
promatrači očekuju vrlo skroman odaziv građana.
Po anketi slovenskog dnevnog lista Delo (u izdanju od utorka) 59,8
posto Slovenaca namjerava glasovati protiv podjele i privatizacije
SŽ a za povrat cjelokupnih ulaganja u telefonsku mrežu očitovalo se
čak 81,8 posto ispitanika. Doduše, pritom se pokazalo i da dvije
trećine ispitanika uopće ne zna što bi trebao biti predmet njihova
očitovanja. Točno polovina navela je da želi sudjelovati na
referendumima; 40 posto očitovalo je stav da navedeni referendumi
predstavljaju nepotrebno rasipanje novca. Birališta će biti
otvorena od 7 do 19 sati a prvi rezultati očekuju se još iste večeri.
Pravo glasanja ima oko 1,6 milijuna građana.
Referendum o SŽ inicirao je u studenom prošle godine sindikat
željezničara a zatražilo ga je i 59.470 birača. Na odgovarajućem će
referendumu Slovenci odlučiti hoće li to poduzeće i dalje ostati
očuvano kao cjelina ili će - kao što predviđa nacrt vladinog zakona
- prvo biti podijeljeno a zatim i privatizirano. Sindikalci
upozoravaju da bi u tom slučaju mogle zavladati 'prilike poput onih
u Engleskoj'. Sigurnost u željezničkom prometu bila bi smanjena,
lokalne bi pruge bile ukinute a tek bi dijelovi poduzeća koji
posluju s gubicima ostali u vlasništvu države. Tim navodima vlada i
upravni odbor SŽ suprotstavljaju argument o sve većim gubicima
poduzeća. Primjerice, po navodima poduzeća troškovi su 2002.
dosegnuli već osam milijardi tolara (34,7 milijuna eura).
Točno 62 tisuće Slovenaca poduprlo je zahtjev za raspisivanjem
referenduma koji je inicirala 'Slovenska udruga građana s pravom na
povrat ulaganja u javnu telekomunikacijsku mrežu'. Time se
navedena udruga suprotstavlja planovima vlade, po kojima bi
građanima bilo vraćeno samo 20 do 40 posto ulaganja. Zahvaljujući
ideologiji 'društvenog vlasništva' u nekadašnjem su komunističkom
režimu bili uobičajeni 'samodoprinosi' namijenjeni izgradnji
cesta, javnih objekata, kanala ali i telefonskih mreža. S obzirom
na predstojeću privatizaciju državnog telefonskog poduzeća
Telekom Slovenije spomenuti bi doprinosi izgradnji
telekomunikacijske mreže trebali biti vraćeni građanima-
ulagačima. Po mišljenju inicijatora referenduma već bi 20 posto
očekivane dobiti od privatizacije Telekoma Slovenije bilo dovoljno
za podmirivanje povrata ulaganja u cijelosti.
Po slovenskom ustavu parlament mora raspisati referendum o svakom
zakonu ako to svojim službeno ovjerenim potpisima zatraži 40 tisuća
građana (2,6 posto birača). Godinu dana nakon referenduma njegov
rezultat ima obvezujući učinak na parlament i vladu. Doduše,
referendumi su na lošem glasu u slovenskoj javnosti budući da ih je
desno orijentirana oporba u prošlosti koristila za svoje
stranačko-političke svrhe (...)", prenosi novinar na kraju
priloga.