ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Gradska koordinacija za ljudska prava pri zagrebačkoj Gradskoj skupštini danas je razmotrila mogućnost da i umirovljenici koji su mirovinu ostvarili u BiH, a imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u
Zagrebu duži niz godina, ostvare pravo na isplatu novčane pomoći Grada Zagreba.
ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Gradska koordinacija za ljudska prava
pri zagrebačkoj Gradskoj skupštini danas je razmotrila mogućnost
da i umirovljenici koji su mirovinu ostvarili u BiH, a imaju
hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Zagrebu duži niz godina,
ostvare pravo na isplatu novčane pomoći Grada Zagreba. #L#
Koordinacija je zadužila Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu
skrb da u roku 60 dana ispita mogućnosti za izmjene i dopune Odluke o
vrstama pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba što je pravni temelj
za ostvarivanje prava na naknadu i tih umirovljenika.
Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar je rekao da
u Hrvatskoj ima 14.513 osoba s mirovinom iz BiH te 3.495 s
mirovinama iz drugih republika bivše Jugoslavije. Dodao je da će se
tek opsežnom analizom utvrditi broj takvih umirovljenika
prijavljenih u Zagrebu s mirovinom manjom od 1210 kuna, a koji bi
mogli, uz određene uvjete, dobivati naknadu Grada od najmanje 150
do najviše 350 kuna, ovisno o visini mirovine.
Šostar je upozorio da je prijašnjom revizijom naknada za zagrebačke
umirovljenike utvrđeno da je bilo nekoliko tisuća onih koji su
uredno primali naknadu od 100 gradskih kuna, a da su istodobno
dobivali i inozemnu mirovinu po 2,5 ili tri tisuće njemačkih
maraka.
Član Koordinacije Kažimir Varda (Hrvatski blok) se založio za
izmjenu Odluke rekavši da su sada građani u neravnopravnom položaju
i da se tu krše njihova ljudska prava. Pridružio mu se i zamjenik
gradonačelnice Milan Bandić (SDP) rekavši da bi trebalo osigurati
socijalnu pravdu za sve "jer u Zagrebu nema građana prvog, drugog
ili trećeg reda". "Riječ je o socijalnoj pomoći, a ne obijesti",
dodao je.
Članovi zagrebačke Koordinacije za ljudska prava prihvatili su i
izvješće o radu u prošloj godini sa zaključkom da u izvješćima
gradskih ureda, zavoda i službi o stanju ljudskih prava u 2002. nije
bilo konkretnih primjera kršenja ljudskih prava iz njihova
djelokruga rada. Zaključeno je i da će se intenzivirati suradnja te
koordinacije s nevladinim udrugama koje se bave pitanjima ljudskih
prava i sloboda i prava nacionalnih manjina.
(Hina) bdj ln