NJ 9. I. DPA: AUSTRIJANCIMA NEDOSTAJU NJEMAČKI TURISTI

NJEMAČKA DPA 9. I. 2003. Austrija stenje pod teretom poreza i nepovoljnom konjunkturom u Njemačkoj "Na prvi pogled Austrijanci optimistično ulaze u novu godinu. U tradicionalnoj anketi na Silvestrovo 43 posto ispitanika izrazilo je samopouzdanje a samo njih 18 posto zabrinuto dočekuje dolazak 2003. g. U razdoblju od početka novog stoljeća te se vrijednosti praktički nisu mijenjale - i to usprkos aktualnom klonuću privrede. Doduše, u podrobnostima anketa pokazuje diferenciraniju sliku. Naime, nije nimalo čudno što upravo skupina građana iznad 50-godina s natprosječnom zabrinutošću gleda u budućnost: nikad dosad nije u toj dobnoj skupini bilo toliko puno nezaposlenih. Sve manje poduzeća zapošljava starije radnike. I država je pojačano nastojala 'zlatnom zahvalom' zasladiti toj dobnoj skupini što skoriji završetak aktivnog profesionalnog angažmana u javnim službama. Istodobno je vlada drastično pooštrila pravila za odlazak u prijevremenu mirovinu. Taj je potez proteklih mjeseci rezultirao i novom raspravom o mogućnosti osiguranja državnih mirovina. U predizbornoj kampanji i nakon parlamentarnih izbora održanih prošle jeseni stranke su se složile da hitno potrebna velika reforma mirovinskog i sustava zdravstva. No, put prema toj reformi krajnje je sporan, što baš i ne prigušuje strahove ljudi od smanjenja mirovina. Zauzvrat se Austrija može pohvaliti da je bar donekle zauzdala deficit u državnom proračunu. Prošle je godine nakon uravnoteženog proračuna za 2001. uslijedio deficit, procijenjen na oko 1,5 posto BDP-a, koji je, dakle, ostao jasno unutar granica definiranih Paktom za stabilnost eura. Doduše, cijena tog postignuća bila je visoka: zbog najvišeg kvote poreznih nameta u razdoblju od 1945. g. poduzetnici i radnici u podjednakoj mjeri stenju pod teškim teretom poreza. Zato je deklarirani cilj svih stranaka reforma poreznog sustava, koja bi trebala rasteretiti bar slojeve stanovništva s nižim primanjima. No, nijedna vlada nije dosada uspjela donijeti i odgovarajuće odluke. Podijeljena su i mišljenja parlamentarnih zastupnika i ekonomskih stručnjaka oko toga kada bi so rasterećenje trebalo stupiti na snagu. Dok ga jedni smatraju prilikom za poticanje slabašne konjunkture kroz privatnu potrošnju, drugi strahuju da će posljedični izostanak prihoda od poreza pretjerano povećati rupu u državnom proračunu. Kad smo već kod konjunkture, valja napomenuti da slab razvoj privrede u svijetu a u prvom redu u Njemačkoj trenutno ne remeti san Austrijancima. No, stanje kod velikog susjeda ipak izaziva bore uzrokovane brigom. U tom kontekstu nisu toliko važni nekoć vrlo bliski i tijesno isprepleteni međusobni gospodarski odnosi. Naime, austrijska poduzeća angažiraju se danas s velikim uspjehom u zemljama srednje i istočne Europe, koje će pristupom u EU sljedeće godine potisnuti Njemačku s rubnog u središnji položaj u europskoj zajednici. Daleko je gora okolnost što Nijemci imaju manje novca u blagajni predviđenoj za odmor. Napokon, Austrija dobrim dijelom živi od prihoda od turizma a oni uglavnom stižu iz džepova njemačkih gostiju. Mađari, Česi i Rusi, koji sve češće dolaze u Austriju, ne mogu nadoknaditi izostanak tih prihoda (...)", ističe na kraju priloga dopisnik Sascha Schrems.