SAD JAČA SNAGE U ZALJEVU, PROTURJEČNI SIGNALI O NAPADU

Piše: Slavoljub Leko WASHINGTON, 13. siječnja (Hina) - Sjedinjene Države nastavljaju gomilati snage u Perzijskom zajevu koje bi u veljači mogle dosegnuti 150 tisuća vojnika dok iz administracije predsjednika Busha stižu proturječne vijesti hoće li 27. siječnja označiti početak priprema stvarne akcije protiv Iraka.#L# Nakon prošlotjednih najava smirivanja napetosti pa čak i tvrdnji da rat više nije neizbježan, dolaze nove izjave o pripremama za konačni obračun, a Sjedinjene Države pokreću nove snage prema mogućem ratištu. Prema tri zapovjedi ministra obrane Donalda Rumsfelda ukupno se prema Perzijskom zaljevu kreće ili će se uskoro pokrenuti 87 tisuće vojnika koji će se pridružiti sadašnjih oko 60 tisuća koji se tamo već nalaze. Prema zapovijedi izdanoj u subotu 27.000 vojnika krenut će prema Zaljevu, uključujući tisuće marinaca, zračnu pješačku brigadu, i eskadrilu lovaca F-117 kao i dvije eskadrile F16CJ lovaca za ometanje radara. U subotu je prema mogućoj ratnoj regiji poslano 35.000 vojnika, od kojih polovica marinaca. Prethodno je 24. prosinca Rumsfeld u Zaljev uputio 25.000 vojnika. Središnje zapovjedništvo iz Tampe u Floridi poslalo je svoju prethodnicu kao bi uspostavilo stožer u Kataru odakle će general Tommy Franks, zapovjednik američkih snaga u Zaljevu, voditi moguće ratne operacije na terenu. Vojni stručnjaci smatraju da je najbolje vrijeme za vođenje rata protiv Iraka između sredine veljače i početka travnja jer nakon toga nastupa pretoplo vrijeme. Pentagon predviđa da mu za napad na snage Saddama Husseina treba oko 250 tisuća vojnika, ali bi napad počele manje snage dok bi ostale bile u pričuvi. U petak je oko 17.500 marinaca uključujući amfibijske snage u bazama Lejeune i Pendletone počelo pakirati opremu za put u zaljev. U eventualnom napadu na Irak bi trebalo sudjelovati od 65 do 75 tisuća američkih marinaca. U međuvremenu spremaju se i velike pomorske i zračne snage. Amerikanci trenutno u Zaljevu imaju nosač zrakoplova Constellation, a u Sredozemnom moru nosač Harry Truman. Uz nosače su skupine borbenih brodova, a svaki od nosača na sebi ima po 40 zrakoplova među kojima i F/A-18 Hornet i F-14 Tomcat. Još nekoliko nosača je spremno krenuti prema Zaljevu u roku od 96 sati ukoliko se ukaže potreba. Prema Zaljevu se uputio i bolnički vojni brod Comfort s 1.000 kreveta i 12 operacijskih dvorana. Pentagon na terenu u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i drugim bazama u regiji okuplja i velike zračne snage koje uključuju bombardere B-1, lovce F-15C i F15E, topovnjače AC-130 i zrakoplove za osmatranje. PROTURJEČNI SIGNALI O RATU PROTIV IRAKA Prošloga tjedna američki mediji su opširno izvještavali, pozivajući se na visoke izvore u administraciji predsjednika Busha da je rat sve manje vjerojatan te da je pritisak na Irak popustio. Mnoge zemlje, uključujući ključne američke saveznike Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku pozivale su da se inspektorima u Iraku dade više vremena da obave posao. Turska je odgađala dati suglasnost o razmještaju američkih snaga na svojem teritoriju kako bi se osigurala osim južne i neophodna sjeverna fronta predviđena Pentagonovim planovima eventualnog napada na Irak. Iračka popustljivost te činjenica da inspektori do sada nisu našli ništa što bi optužilo režim Saddama Husseina da i dalje posjeduje oružje za masovno uništenje učinila je da napetosti popuste, a sve se više govorilo da u američkoj vladi prevagu odnose umjerene snage koje ne žele sukob pod svaku cijenu. Direktor Međunarodne organizacije za atomsku energiju Mohamed ElBaradei rekao je u subotu u Washingtonu kako će izvješće inspektora Vijeću sigurnosti 27. siječnja, za koje se držalo da je odlučujuće, biti samo najnovije u nizu i da inspektori trebaju više vremena za svoj posao. On je pozvao Sjedinjene Države da pruže operativnije podatke inspektorima na terenu kako bi znali gdje i što da traže. Prethodno se iz američke administracije uporno tvrdilo da je 27. siječnja trenutak istine za Saddama Husseina. Međutim, bilo da se radi o predstavljanju 27. siječnja kao D-dana ili da se umanjuje njegovo značenje, riječ je o pretjerivanju u jednom ili drugom smjeru u nastupu prema javnosti. The Wasington Post izvješćuje u nedjelju kako je Bushova administracija zaključila da je malo vjerojatno da će 27. siječnja pružiti konačni povod za rat protiv Iraka, ali da je odlučna da taj datum bude početak konačnog napora da se razoruža Saddam Hussein. The Washington Post piše o postojanju tajnoga ukaza predsjednika Georgea W. Busha koji neposredno nakon terorističkih napada na New York i Pentagon 11. rujna 2001. naređuje pripreme za vojni obračun s Irakom. Obuzeti prvo ratom u Afganistanu Amerikanci se nisu mogli odmah oboriti i na Saddamov režim, ali dokument i cijeli proces nakon toga svjedoči da se radi o planu u čijoj provedbi je siječanjsko gomilanje snaga u Perzijskom zaljevu samo konačna faza. "Oni koji tvrde da 27. nije važan dan ne znaju što govore", navodi list riječi visokog amričkog dužnosnika. "To je veoma važan dan koji označava početak konačne faze" koja brzo vodi odlučujućoj akciji. Dužnosnik tvrdi da se SAD neće dati uvući u beskrajna natezanja u Vijeću sigurnosti kao što se dogodilo 1990.-tih kada je Saddam uspio potkopati jedinstvenost Vijeća i nastaviti tajno razvijati oružje unatoč nazočnosti inspektora. Dužnosnik je rekao da nije dovoljno inspektori eventualno ne otkrivši oružje ustvrde da Irak nije "čist ali ni prljav". Uz ono što se zna za SAD već postoji pretpostavka krivnje Iraka. Nakon što su Sjedinjene Države dva puta rekle da je Irak materijalno prekršio rezoluciju UN-a i uz potrebu da Bush konačno pokaže neke rezultate u srazu s Irakom izvori vjeruju da se sadašnja neodlučna situacija neće produljiti preko ranoga proljeća. Bush trenutno ima i povoljno javno mišljenje jer ga većina, čak 53 posto, Amerikanaca podupire u namjeri da napdne Irak, kako je pokazala anketa USA TODAY/CNN/Gallupa prošloga tjedna. To je više nego nego što je imao njegov otac Bush stariji kada se pripremao za prvi Zaljevski rat 1991. (Hina) sl nab