US-SAD-IRAK-Politika AMERIČKE SNAGE UBRZANO USUSRET RATU PROTIV IRAKA Piše Slavoljub LekoWASHINGTON, 7. siječnja (Hina) - Oko 4.000 američkih marinaca i vojni bolnički brod otplovili su u ponedjeljak prema Perzijskom zaljevu, u
ubrzanom gomilanju snaga ususret sve izvjesnijem ratu protiv Iraka za koji Bijela kuća već priprema planove za doba nakon Saddama.
Piše Slavoljub Leko
WASHINGTON, 7. siječnja (Hina) - Oko 4.000 američkih marinaca i
vojni bolnički brod otplovili su u ponedjeljak prema Perzijskom
zaljevu, u ubrzanom gomilanju snaga ususret sve izvjesnijem ratu
protiv Iraka za koji Bijela kuća već priprema planove za doba nakon
Saddama.#L#
Ispraćeni ženama i djecom 4.000 marinaca isplovilo je iz luke u San
Diegu na tri broda prema Perzijskom zaljevu znajući da je rat protiv
Iraka skoro neizbježan.
Iz luke Baltimor u Perzijski zaljev uputio se bolnički brod USNS
Comfort sa 1.000 kreveta i dvanaest operacijskih dvorana
opremljenih i za liječenje vojnika ozlijeđenih kemijskim ili
biološkim oružjem. Njegovo upućivanje u regiju tumači se kao znak
sigurnog rata.
Četiri ponajbolje američke postrojbe, 1. oklopna, 1. pješačka
mehanizirana, 1. motorizirana i 101. zračna divizija pripremaju se
za svoj angažman u sukobu, a njihovi zapovjednici će krajem mjeseca
na kompjutorskim simulacijama uvježbavati operacije u Iraku. Tome
treba pridodati i diviziju marinaca te specijalce za posebne
zadaće.
Amerikanci već imaju na području Zaljeva oko 60 tisuća vojnika, a
očekuje se da će do kraja mjeseca imati oko 100 tisuća. Za udar na
Irak Pentagon bi trebao angažirati, kako procjenjuju analitičari,
oko 250 tisuća vojnika.
Snage od 100 tisuća koje će Sjedinjene Države imati krajem siječnja
u grubo odgovaraju snazi ponajboljih iračkih snaga skupljenih u
Republikanskoj gardi, koja broji 80 tisuća vojnika i elitnoj
Specijalnoj republikanskoj gardi predsjendika Saddama Husseina od
15.000. Tu je i regularna iračka vojska od 300 tisuća vojnika.
Ono u što se Amerikanci međutim uzdaju nije broj nego vatrena moć i
opremljenost i obučenost vojnika koje šalju na Irak.
Tako 1. oklopna divizija smještena u Wiesbadenu u Njemačkoj ima 159
M1A1 tenkova Abrams, 173 borbenih vozila Bradley, 36 haubica
Paladin, 18 višecjevnih bacača raketa te 18 helikoptera Apache.
Tenkovi M1A1 imaju skoro dvostruki domet u odnosu na preostalih 600
tenkova T-72 koje ima Irak i koje na daljinu mogu uništavati
helikopteri Apache laserski navođenim raketama Hellfire.
Zračna 101. divizija raspolaže s više od 70 helikoptera Apache i s
više od 100 Blackhawk i 40 Chinook helikoptera za transport
postrojbi koji mogu u jednom mahu na udaljenost od 160 kilometara u
napad odvesti 4.000 vojnika.
Pentagon u svojim planovima za napad ključnu ulogu daje masovnom
bombardiranju u kojem će napasti čelništvo Iraka, zračnu obranu te
Republikansku gardu vjernu Saddamu i postrojbe regularne vojske
koje se budu opirale. Ključno mjesto u tom napadu trebaju imati
bombe s laserskim i satelitskim navođenjem koje pogađaju precizno
bez obzira na vremenske uvjete i doba dana ili noći.
Kao još jedan znak da se stvarno priprema vojno rješenje Iračkog
pitanja svjedoči i stavljanje u stanje pripravnosti 275 pričuvnih
postrojbi s oko 10.000 vojnika koji će još ovoga tjedna
najvjerojatnije biti poslani u Perzijski zaljev. To je najveći broj
američkih rezervista koji je odjednom mobiliziran od terorističkih
napada 11.rujna.
Prema planovima koje su povjerljivi izvori otkrili medijima
Amerikanci se uzdaju u ukupno 600 bombardera i borbenih zrakoplova
od kojih je oko 500 u bazama oko Iraka, a 100 na nosačima zrakoplova.
Planovi predviđaju angažiranje najmanje dvije borbene skupine oko
nosača zrakoplova u eventualnom napadu. Trenutno u regiji SAD ima
nosač USS Constellation u Perzijskom zaljevu i USS Harry Truman u
Sredozemnom moru. Drugi nosači su spremni doploviti u blizinu
eventualnog poprišta borbi ukoliko za to dobiju zapovijed.
UN NIJE NAŠAO NIŠTA SUMNJIVO, SAD SE PRIPREMA ZA IRAK BEZ SADDAMA
Američki predsjednik George W. Bush i u ponedjeljak je ponovio kao i
mnogo puta do sada da se nada mirnom razrješenju iračke krize, ali
da Saddam za sada ide putem suprotstavljanja zahtjevima
međunarodne zajednice da se razoruža.
Bush je ranije zaprijetio da će napasti Irak ukoliko ne ukloni svoje
oružje masovnog uništenja.
Čelnik UN-ove agencije za atomsku energiju Mohamed ElBaradei rekao
je u ponedjeljak da njegovi inspektori nisu u Iraku za sada pronašli
ništa sumnjivo što bi svjedočilo da je Irak lagao u svojoj izjavi o
nuklearnom naoružanju.
U međuvremenu The New York Times objavio je, pozivajući se na
dužnosnika Bijele kuće, da Bushova administracija već mjesecima
radi na planu za Irak nakon Saddama.
Prema tim planovima Sjedinjene Države bi Irak vojno okupirale
najmanje 18 mjeseci, sudilo bi se samo najvišim iračkim čelnicima,
a iračka nafta bi poslužila za obnovu zemlje, piše list o planu
dodajući da je s njime do u pojedinost upoznat i predsjednik Bush.
Njegovi vanjskopolitički savjetnici trebali su mu u ponedjeljak
predstaviti konačni plan uprave nad Irakom nakon Saddama Hussina.
Prema tom planu zapovjednik američke okupacijske vojske igrao bi
središnju ulogu u upravljanju zemljom, a važni ciljevi
uprave bit će održanje jedinstvenosti Iraka i sprječavanje
vanjskog upletanja, posebice susjeda.
Navodni plan potvrđuje da je glavni cilj američke politike
uklanjanje neprijateljskog i postavljanje SAD-u naklonjenog
režima u Iraku.
Bit će to najambiciozniji plan američke vojne uprave od okupacije
Japana i Njemačke nakon Drugoga svjetskog rata.
(Hina) sl im