LJUBLJANA, 10. siječnja (Hina) - Bivši šef slovenskog sukcesijskog tima Miran Mejak zanijekao je tvrdnje da su zakoni s područja financija, koje je Hrvatska prilikom osamostaljenja preuzela od bivše federacije a koji se odnose i na
štediše Ljubljanske banke, njegovoj ekipi bili nepoznati.
LJUBLJANA, 10. siječnja (Hina) - Bivši šef slovenskog sukcesijskog
tima Miran Mejak zanijekao je tvrdnje da su zakoni s područja
financija, koje je Hrvatska prilikom osamostaljenja preuzela od
bivše federacije a koji se odnose i na štediše Ljubljanske banke,
njegovoj ekipi bili nepoznati. #L#
"Za postojanje zakona po kojem je Hrvatska preuzela savezne propise
s područja financija znali smo i prije", izjavio je Mejak za
slovenski poslovni dnevnik "Finance".
Mejak je odbio komentirati pitanje kako će se tvrdnje njegova
nasljednika Rudolfa Gabrovca da je tim činom Hrvatska priznala
"teritorijalno načelo" isplate štediša Ljubljanske banke Zagreb
odraziti na rasplet pregovora o obvezama nekadašnje Ljubljanske
banke prema hrvatskim štedišama.
"Obećao sam da stvari neću komentirati", izjavio je Mejak koji je
slovenski sukcesijski tim vodio do početka prošle godine, kad ga je
naslijedio Rudolf Gabrovec, raniji šef kabineta bivšeg premijera
Janeza Drnovšeka, a prije toga dugogodišnji predstavnik LBS banke u
New Yorku, filijale Ljubljanske banke u SAD-u.
Mejakova izjava posredno dovodi u pitanje presudnost sadašnjeg
"otkrića" hrvatskih propisa iz 1991. u dokazivanju teze kako
štediše Ljubljanske banke treba obeštetiti hrvatska jer je navodno
njima priznala "teritorijalno načelo" isplate.
Slovenski mediji, pozivajući se na Gabrovca, navode kako je
Hrvatski sabor "u noći nakon proglašenja samostalnosti i dan nakon
toga" u hrvatski pravni poredak uključio "42 jugoslavenska propisa
s područja financija", te da je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman
potpisao "ukaz o proglašenju zakona o preuzimanju saveznih zakona s
područja financija koji se u Hrvatskoj primjenjuju kao republički
zakoni". U tome se - navode slovenski mediji - nalaze i dokazi da su
po mišljenju slovenskih pravnih stručnjaka štediše Ljubljanske
banke Zagreb svoje zahtjeve cijelih 11 godina slali "na pogrešnu
adresu", no ne navode na koji zakon iz toga svežnja se odnosi
spomenuta tvrdnja.
Predstavnik slovenske vlade Gabrovec navodi kako je otkriće tog
dokumenta posebno važno sa stajališta koje je sporazum o sukcesiji
bivše SFRJ dao datumima kada su pojedine osamostaljene države nakon
raspada SFRJ preuzele jamstvo bivše federacije za štedne uloge.
(Hina) fl rb