US - 27. XII. WASH. TIMES - BALKAN ANALIZA 2. DIO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 27. XII. 2002. Analiza: Balkan 2003. "Balkan je nedvojbeno podijeljena regija. S jedne strane zemlje poput Makedonije, Albanije, Jugoslavije i Bosne izgledaju okrutno osuđene na sizifovsko ponavljanje njihovih sukoba i oskudica koje ovi nose. Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, s druge strane, ili su kandidati za EU ili će biti članice. Slovenija, iako žestoko poriče svoju pripadnost regiji, trebala bi biti prva balkanska zemlja koja će se pridružiti Europskoj Uniji u svibnju 2004.. Rumunjska i Bugarska će slijediti 2007. Toliki dio hrvatskog gospodarstva, posebice bankarski sustav, u zapadnoeuropskim je rukama teje ona de facto članica EU-a, iako je daleko do toga da bila članica i de jure. Ona se također oslanja na financiranja Međunarodnog monetarnog fonda, iako je posljednji standby aranžman vrijedan 140 milijuna dolara samo parafiran. Hrvatski vanjski dug je izmaknuo nadzoru i njoj treba sva vanjska razmjena do koje može doći. Radnički bunt raste i vjerojatno će klijati u mračnim zimskim mjesecima koji predstoje, unatoč impresivnih skokova u industrijskoj proizvodnji, većoj za 10 posto u studenome u odnosu na prošlu godinu. Uz to je Hrvatska usko vezana za njemačko tržište koje je važno izvozno tržište za hrvatska dobra i usluge (poput građevinarstva). Ako će njemačko gospodarstvo stagnirati Hrvatska bi mogla trpjeti recesiju. Nisu mnogo poboljšani ni hrvatski odnosi sa Slovenijom. Nekoliko rundi zapaljivih rasprava razmijenjeno je između tih nemirnih susjeda u vezi sa sudbinom novca koji slovenske banke duguju Hrvatima i nuklearnog postrojenja u zajedničkom vlasništvu. Ta, i trgovinska pitanja, bit će uspješno riješena iduće godine. Bugarska je od euforije, nakon uspjeha nacionalnog pokreta Simeona II. na izborima u lipnju 2001., došla do neutješne potištenosti. Opterećena je skandalima, nebesko visokim cijenama energije, i klimavo uravnoteženim, iako odobrenim od strane MMF-a, rastućim proračunskim manjkom, bujanjem nezaposlenosti i procesom privatizacije koji se odvija poput usporene slike. No sljedeća će godina biti bolja: telekom, energetska poduzeća i njihovi regionalni ogranci, državna banka i tvornice duhana vjerojatno će biti prodani konzorciju stranih, uglavnom grčkih, i domaćih ulagača. Brutto domaći proizvod raste godišnje s poštovanja vrijednih 4,5 posto.(...) Velika pozitivna iznenađenja sljedeće godine, i nekadašnji neuspjesi, dijele isti jezik: rumunjski. Rumunjsko članstvo u NATO-u će zapečatiti zapanjujući zaokret ove tužne zemlje. Gotovo dvije trećine njezine trgovine u procvatu već se odvija s Europskom Unijom. Nezaposlenost je pala za značajnih 2,4 posto ove godine. Neki komentatori predviđaju izvanredne izbore u prvoj polovici ove godine kako bi se kapitaliziralo ova postignuća, no to nije vjerojatno.(...) Čak je i Moldavija pod pozitivnim utjecajem i značajno je poboljšala svoje veze s MMF-om. Ona nastoji ostvariti restrukturiranje i tržišne reforme.(...) Balkan 2003. će biti nemjerljivo bolje mjesto no što je bio 1993. i politički i gospodarski. No napredak je bio neujednačen i neravnomjerno raspodijeljen. Neke su zemlje zapravo nazadovale. Neke izgledaju kao da su stale u vremenu. Tek nekoliko ih je istinski raskrstilo sa svojom prošlošću. Dok se prije samo pet godina moglo sa sigurnošću sve postkomunističke balkanske zemlje zajedno svrstati kao propale slučajeve, uz iznimku Slovenije i možda Hrvatske, to više nije tako. Sada je to slučaj za oprezni optimizam", piše Sam Vaknin, bivši gospodarski savjetnik bivše makedonske vlade.