NJ 7. I. DPA: TURSKA JE ODLUČILA BRANITI SVOJE INTERESE U IRAKU

NJEMAČKA DPA 7. I. 2003. Iračka nafta u Mosulu i Kirkuku ne da mira ni Turskoj "U službenim nastupima Turska odlučno opovrgava tvrdnje da je bacila oko na bogate zalihe nafte u Mosulu i Kirkuku na sjeveru Iraka. Turska je politika očuvati teritorijalni integritet susjedne zemlje i pobrinuti se da cijeli irački narod profitira od izvora nafte, prekorio je premijer Abdulah Guel svog ministra vanjskih poslova Yasada Yakisa, koji je prenaglio s izjavom da njegovo ministarstvo odredilo provjeru pripadaju li Turskoj na temelju povijesnih sporazuma kakava prava na skladišta nafte. Potezi koje je nakon ustoličenja konzervativne islamske vlade povlačio 64-godišnji šef turske diplomacije bili su sve drugo samo ne sretno odabrani. Prije samo nekoliko tjedana Yakis je bio prisiljen povući svoje riječi kada je prilikom posjeta zamjenika američkog ministra obrane Paula Wolfowitza Ankari prebrzo obećao otvaranje turskog zračnog prostora i korištenje turskih uporišta u slučaju američkog vojnog napada na Irak. Turski komentatori pretpostavljaju također da će Yakis morati otići bude li Recep Tayyip Erdogan, predsjedatelj vladajuće stranke AKP, možda već za nekoliko tjedana preuzeo dužnost turskog premijera. Usprkos tome, što značajniju ulogu iračke zalihe nafte igraju u američkim spekulacijama o postsadamovom razdoblju u kontekstu rata protiv Iraka, to se u Turskoj strastvenije raspravlja o navodnim povijesnim pravima na naftna polja u Mosulu i Kirkuku. 'Imamo pravo na naftu', citirao je visokotiražni list Huerriyet u utorak riječi nekadašnjih turskih diplomata. Pozadinu tih razmatranja čini takozvano pitanje Mosula, koje je 1926. pod pritiskom Britanaca riješeno tako da se tadašnja mlada turska republika na čelu sa svojim utemeljiteljem Kemalom Atatuerkom odrekla osmanske pokrajine Mosul, za što je u sljedećih 25 godina trebala dobivati odštetu u vidu 10-postotnog udjela u iračkoj nafti. Točno je da se do 1955. godine u turski državni proračun slijevao novac iz Iraka i taj je stavak uvrštavan u plan proračuna sve do sredine 80-ih godina, citirao je Huerriyet ponovno riječi visokih diplomata. Tek je 1986. g. turski premijer Turgut Oezal na želju Sadama Huseina izbacio taj tada već fiktivni stavak iz rubrike prihoda turske države. No, po netom postavljenoj računici, Turskoj još pripada pravo na isplatu odštete za 12 od prvobitno dogovorenih 25 godina. Ostali turski izvori tvrde da se Turska još 1926. g. odrekla 10-postotnog udjela uz financijsku nadoknadu od 500 tisuća funti sterlinga. Bez obzira na valjanost takvih argumenata postaje jasno da je Turska čvrsto odlučila braniti svoje interese u regiji i sudjelovati u odlučivanju o preustrojstvu Iraka nakon mogućeg američkog rata protiv Iraka. Od samog početka Ankara nije skrivala ni da će se svim raspoloživim sredstvima usprotiviti nastanku kurdske države na sjeveru Iraka - a još odlučnije kurdskoj državi koja bi možda raspolagala čak i naftnim poljima u Mosulu i Kirkuku. Činjenica da se usprkos tome turska vlada ustručava prihvatiti američku politiku prema Iraku vjerojatno je povezana s okolnošću da NATO-v partner na Bosporu sjedi između nekoliko stolica. Ankara, koja se želi profilirati u ulozi uzorne muslimanske zemlje na razdjelnici između Zapada i islamskog svijeta, ne želi narušiti odnose ni s Amerikancima ali ni sa svojim arapskim susjedima. U tom smjeru ukazuje i 'aktivna mirovna diplomacija', koja je ovih dana odvela turskog premijera Guela u Siriju, Egipat i Jordan a sljedećeg vikenda potaknut će ga i na posjet Saudijskoj Arabiji. List Turkish Daily News nazvao je Guelovu diplomatsku inicijativu 'pozitivnom gestom' ali je napomenuo da ne treba precjenjivati njezino značenje. 'Guelov je potez pozitivna gesta koja bi trebala pokazati i prijateljima i neprijateljima da nastojimo iskoristiti sve mirovne metode dok se rat neizbježno bliži', ističe list. Cilj te akcije jest 'pokazati turskom narodu da činimo sve kako bismo izbjegli rat i da istodobno pokušavamo pridobiti naklonost arapskih metropola'", prenosi na kraju priloga Ingo Bierschwale.