ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Zbog sumnje da je Ustavni sud postupio protuustavano proglasivši se nenadležnim za odlučivanje o presudama veznim za ponavljanje postupka, nevladina udruga Centar za razvoj demokracije (CERD) iz Splita
zatražila je od saborskih Odbora tumačenje odredbe o nadležnosti tog suda.
ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Zbog sumnje da je Ustavni sud postupio
protuustavano proglasivši se nenadležnim za odlučivanje o
presudama veznim za ponavljanje postupka, nevladina udruga Centar
za razvoj demokracije (CERD) iz Splita zatražila je od saborskih
Odbora tumačenje odredbe o nadležnosti tog suda.#L#
CERD tvrdi da je Ustavni sud, proglasivši se nenadležnim u zaštiti
prava stanara koji su nasilno i nezakonito ostali bez stanarskog
prava, dodatno prekršio njihova Ustavom zajamčena ljudska prava.
Iz Ustavnog suda Hini je rečeno da je vjerodostojno tumačenje
odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu moguće ali da se ono mora
donijeti u postupku propisanom za donošenje Ustava, dakle u tri
faze i u končanici dvotrećinskom većinom u Saboru.
Umjesto komentara odluke koju osporava CERD u Ustavnom sudu uputili
su na tu ustavnosudsku odluku kojom je, kako tvrde, praksa Ustavnog
suda povodom tužbi kojima se traži ponavljanje postupka usklađena s
praksom Europskog suda za ljudska prava u Strasborugu.
Ustavni sud proglasio se nenadležnim i odbacio ustavnu tužbu kojom
se tražilo poništenje odluke redovnih sudova o odbacivanju
zahtjeva za ponavljanje postupka. Podnositelj tužbe je smatrao da
stanaru koji je nasilno izbačen iz stana nije pružena mogućnost da
se izbori za povratak stanarskog prava u postupku u kojem ga je u
njegovoj odsutnosti zastupao nezakonito postavljeni staratelj.
U CERD-u tvrde da je to jedan od brojnih slučajeva kada su građani
srpske nacionalnosti i obitelji bivših vojnih lica temeljem sudske
odluke ostali bez stanarskog prava jer dulje od šest mjeseci nisu
koristili stan.
Budući da nisu ni znali da se protiv njih vode takvi sudski
postupci, niti su u njima sudjelovali, zahtjeve za ponavljanjem
pravomoćno dovršenog postupka podnosili su naknadno. Redovni
sudovi odbacivali su te zahtjeve jer je protekao zakonski rok od pet
godina u kojem se takav zahtjev mogao podnijeti.
To se dogodilo i podnositelju ustavne tužbe koji je potom
neuspješno zatražio zaštitu svojih prava na Ustavnom sudu.
Ustavni sud u obrazloženju odluke navodi da je nadležan za pružanje
ustavnosudske zaštite protiv pravomoćnih sudskih odluka donesenim
u završenom postupku u kojem se odlučivalo o pravima i obvezama, ali
ne i odluke donesene u postupku u kojem se rješavalo o ponavljanju
postupaka.
Tom se odlukom, prema obrazloženju, praksa Ustavnog suda usklađuje
s praksom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u pitanju
pružanja zaštite protiv povreda temeljnih ljudskih prava
počinjenih odlukama nadležnih tijela, podnesenim u građanskim
postupcima u kojima su stranke tražile ponavljanje postupka.
Takvo se stajalište, stoji u obrazloženju, temelji na odluci
Europskog suda za ljudska prava iz 2001. kojom je odbijen prijedlog
hrvatskog građanina za ponavljanje pravomoćno dovršenog sudskog
postupka u kojem se odlučivalo o otkazu stanarskog prava u kojem je
podnositelja zastupao staratelj.
Zahtjev za tumačenjem odredbe o nadležnosti Ustavnog suda i pitanje
koji je sud nadležan za zaštitu ustavnih prava, CERD je osim
nadležnom saborskom odboru poslan svim klubovima zastupnika,
ministrici pravosuđa, OESS-u i Europskoj uniji.
(Hina) ggrb so