NAGODBA O PRESUDI MOGUĆA ZA 18 POSTO KAZNENIH DIJELA

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Za oko 18 posto kaznenih dijela za koja je zapriječena kazna do deset godina zatvora, suđenje bi već u fazi istrage moglo završiti nagodbom, procjenjuju stručnjaci.#L# Izmjena Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojom je predviđena nagodba o presudi, stupila je na snagu 1. siječnja ove godine. Okrivljenik se s tužiteljem može nagoditi da mu se kazna smanji za dvije trećine od one koja mu je dosuđena, ali uz uvjet da prizna krivnju. Nagodbom se, međutim, neće moći završiti svih 82 posto kaznenih dijela za koja je prema Kaznenom zakonu zapriječena kazna do deset godina zatvora, smatraju pravni stručnjaci. Mladen Mrčela, sudac zagrebačkog Županijskog suda, objašnjava da se presuda na temelju nagodbe ne može primijeniti za djela za koja postoje drugi oblici sporazumijevanja o presudi, kao što je skraćeni postupak i izdavanje kaznenog naloga. Stoga će se nagodba o presudi u praksi moći postići za kaznena djela za koja je zapriječena kazna veća od pet i manja od deset godina, a takvih je oko 18 posto. Mrčela ipak procjenjuje da će uvođenje nagodbe dovesti do uštede vremena, novca i briga koje prate kaznene postupke. "Novost je to koja bi trebala pridonijeti učinkovitosti hrvatskog pravosuđa." S Mrčelinom procjenom da će se nagodba odnositi na 18 posto kaznenih dijela slaže se i zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel. Upozorava, međutim, da se Državno odvjetništvo neće imati s okrivljenikom "oko čega pogađati". Sudovi, naime, već sada i bez postojanja nagodbe uglavnom izriču vrlo blage kazne, tek nešto više od najniže zapriječene kazne. "Državno odvjetništvo morat će vrlo oprezno pristajati na nagodbe kako ne bi pridonosilo daljnjem ublažavanju kaznene politike", rekao je Novosel za Hinu. On stoga ne očekuje da bi nagodbe mogle rasteretiti sudove sve dok se ne pooštre kazne. "Upravo je strah od visokih kazni jedan od glavnih razloga velike učinkovitosti nagodbe u američkom pravnom sustavu", rekao je Novosel. Podatci iznijeti na nedavnom savjetovanju pravnika u Opatiji pokazali su tako stalan trend opadanja broja kaznenih predmeta pred američkim saveznim sudom jer se najveći broj njih rješava nagodbom. Tako je lani, od gotovo 60 tisuća optuženih, nagodbom završilo više od 57 tisuća slučajeva (97 posto), a samo se u dvije tisuće sudilo pred sucem ili porotom. Pred sudovima pojedinih američkih država broj nagodbi nešto je manji - oko 95 posto. Neki američki stručnjaci upozoravaju, međutim, da se nagodbama ne utvrđuje stvarna krivnja. "Na taj način stradaju istina i pravda, suprotno društvenom interesu", rekao je u Opatiji sudac Okružnog suda u Mascachusettsu Richard Stearns. Da je nagodba ipak značajna mišljenja je Daniel Seikaly, predstojnik odjela za kriminal pri Uredu državnog tužitelja SAD-a za okrug Columbija. Po njemu, brzinom postupka u nagodbi ostvaruje se pravo okrivljenika na brzo suđenje, ali i štedi državni proračun. "To je također društveni interes", rekao je Seikaly na istom savjetovanju. Tradicija rješavanja sporova nagodbom o krivnji u SAD datira od kraja 19. stoljeća, a na saveznoj razini ozakonjena je sredinom 70- tih godina prošlog stoljeća. (Hina) ggrb vl