HINA - Financijski servis
Promjena indeksacije mirovina, ubrzana privatizacija, uz nastavak privatizacije Ine i HT-a, ubrzanje restrukturiranja brodogradilišta kako bi se pripremila za skoru privatizaciju, neke su od obveza koje Hrvatsku očekuju iduće godine, a najavljene su u dokumentima i sporazumima s međunarodnim financijskim institucijama.
Te obveze proizlaze, naime, iz stand by aranžmana s MMF-om, prvog Predpristupnog ekonomskog programa (PEP) upućenog Europskoj komisiji, kao i matrice mjera za Programski zajam za prilagodbu (PAL) Svjetske banke (odobrenje samog PAL-a očekuje se početkom siječnja 2005.).
Prema projekcijama iznesenim u tim dokumentima, u Hrvatskoj se iduće godine očekuje gospodarski rast od 4,1 do 4,4 posto, inflacija od 2,3 do 2,9 posto, proračunski deficit 3,7 posto BDP-a, stabilizacija inozemnog duga na oko 77 posto BDP-a (izraženo u eurima).
Iz dokumenata se može zaključiti da zaposleni čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna u idućoj godini ne mogu računati na neki rast plaća. Vlada, naime, u stand by-u poručuje da realnog rasta mase plaća neće biti, da se rast mase plaća opće države namjerava obuzdati tako da ne premašuje stopu inflacije.
Umirovljenici pak mogu očekivati promjenu indeksacije mirovina, a ona bi, prema PEP-u, trebala ići u smjeru vraćanja na staru švicarsku formulu (zbroj rasta plaća i cijena podijeljeno sa dva) ili iznalaženje nove formule koja će omogućiti ponovnu uspostavu fiskalne održivosti sustava.
Sva tri dokumenta najavljuju i ubrzanje privatizacije. U idućoj bi godini trebala završiti privatizacija turističkog portfelja, pomaci se očekuju i u privatizaciji agro-kompleksa, a do kraja 2005. trebalo bi završiti drugu fazu i prodati najmanje 15 posto dionica Ine, te privesti kraju treću fazu privatizacije T-HT-a.
Nastavak privatizacije očekuje i preostali dio financijsko-osiguravateljskog sektora u vlasništvu države. Naime, prema obvezama iz stand by aranžmana, do kraja lipnja 2005. trebao bi biti gotov plan privatizacije Croatia osiguranja, a do tada bi se država trebala povući i iz Croatia banke, te razmotriti opcije za privatizaciju ili pronalaženje strateškog partnera za Hrvatsku poštansku banku.
Najave pak vezane za brodogradnju u samim su dokumentima nešto različite - dok bi prema stand by-u i PEP-u 2005. trebala biti godina njihova ubrzanog restrukturiranja i pripreme za privatizaciju, prema matrici mjera za PAL u 2005. trebala bi započeti i sama privatizacija.
HFP bi, kako se navodi u matrici, do sredine studenog iduće godine trebao dovršiti postupak privatizacije državnog udjela u dva brodogradilišta, te objaviti javne natječaje za još dva brodogradilišta.
No, prema najavama iz Ministarstva gospodarstva jedino hrvatsko brodogradilište koje bi moglo biti spremno za privatizaciju u 2005. je pulski Uljanik.
Kako bi se i druga brodogradilišta pripremila za privatizaciju, ministar Branko Vukelić nedavno je najavio da će se nastaviti s restrukturiranjem, a u siječnju ili veljači donijet će se i novi pravilnik kojim će se smanjiti subvencije i potpore.
Nastavak restrukturiranja očekuje i željeznicu, a taj će proces putem PAL-a poduprijeti i Svjetska banka.
Iz matrice mjera proizlazi obveza Vlade da donese i počne provoditi detaljan vremenski plan djelovanja za restrukturiranje HŽ-a. Tako bi u idućoj godini radni omjer HŽ-a trebalo svesti na 220 posto ili manje (troškovi poslovanja 2,2 puta veći od prihoda), a HŽ bi trebao započeti privatizaciju tvrtki kćeri i u 2005. privatizirati tri tvrtke koje nisu vezane za osnovnu djelatnost.
Prema stand by-u, nastavak restrukturiranja očekuje se i u drugim najvažnijim javnim poduzećima, osobito Hrvatskim šumama i Jadroliniji kako bi poboljšali upravljanje imovinom, smanjili broj zaposlenih i kako bi se i ta poduzeća pripremila za privatizaciju.
Iz stand by-a, PEP-a i matrice mjera za PAL može se također iščitati da u idućoj godini treba pripremiti objedinjavanje nadzora nad nebankarskim financijskim posrednicima i donijeti nove zakone o osiguranju i investicijskim fondovima, regulirati pitanje državnih potpora, nastaviti reformu poljoprivrede, pravosuđa, obrazovanja, zdravstva, ubrzati uvođenje Državne riznice, itd.