Papa je na konzistoriju održanom u ponedjeljak potpisao ukaze potrebne za beatifikaciju odnosno kanonizaciju.
Biskup Clemens August von Galen, (1878.-1946.), nazivan i "Lav iz Muenstera" zbog svoje hrabrosti, bit će beatificiran jer je "branio narod od pogrešaka i agresija nacionalsocijalizma", stoji u obrazloženju vatikanske kongregacije za pitanja svetaca.
On se poglavito proslavio trima propovijedima iz 1941., u kojima je osudio eliminaciju hendikepiranih osoba u ime nacističke kvazi-znanosti eugenike te je pozivao episkopat da se angažira protiv protukatoličke doktrine nacista i kritizirao rasističku politiku. Nakon rata zagovarao je humani odnos prema narodu i njemačkim ratnim zarobljenicima, čime je na sebe navukao nezadovoljstvo Britanaca.
Francuski redovnik Charles de Foucauld (1858.-1916.), utemeljitelj reda male braće Isusove, plemić je koji se nakon burne vojne karijere i istraživanja sjeverne Afrike posvetio vjeri i skrasio kao redovnik u alžirskoj Sahari gdje je i ubijen.
Na konzistoriju održanome u ponedjeljak odobreno je proglašenje svetima nadbiskupa Lavova Josepha Bilczewskog (1860.-1923., podrijetlom iz Poljske), zatim poljskog svećenika Sigismunda Gorazdowskog (1845.-1920.), te talijanskog svećenika Gaetana Catanose (1879.-1963.).
Novi će blaženici postati i Poljak Bronislaw Markiewicz (1842.-1912.), portugalska redovnica Rita Lopes de Almeida (1848.-1913.), španjolska redovnica Fiorentina Nicol Goni (1868.-1940.), američka redovnica Mary Ann Cope (1838.-1918.), talijanski svećenik Luigi Biraghi (1801.-1879.), talijanska redovnica Maria Crocefissa Curcio ((1877.-1957.), te poljski svećenik Ladislaw Findysz (1907.-1964.), žrtva komunističkog progona.
Datum njihove beatifikacije bit će naknadno utvrđen.
Ivan Pavao II., papa je koji je proglasio najviše svetaca i blaženika u povijesti.