Ministri vanjskih poslova pokušat će usuglasiti podijeljena stajališta oko teksta odluke o Hrvatskoj, koju bi europski čelnici trebali prihvatiti na summitu koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu. Članice EU-a podijeljene su oko toga kako formulirati zatjeve za suradnju s Haškim sudom (ICTY). Skupina zemalja predvođena Njemačkom zauzima se da se Hrvatskoj odredi što raniji datum, u ožujku ili travnju sljedeće godine, za otvaranje pristupnih pregovora bez određenih uvjeta, dok druga skupina predvođena Velikom Britanijom traži da se početak pregovora uvjetuje punom suradnjom s ICTY-em.
Proteklih je dana hrvatska diplomacija intenzivno radila kako bi se spriječilo da slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine, jedina preostala prepreka za ocjenu o punoj suradnji s Haškim sudom, ne dovede u pitanje skoro otvaranje pristupnih pregovora.
Diplomati europskih zemalja raspravljali su proteklih dana o nacrtu zaključaka nizozemskog predsjedništva EU-a. Prema tom nacrtu pregovori s Hrvatskom počeli bi na određeni datum uz uvjet da Vijeće Europske unije potvrdi punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom. Mjesto predviđeno za datum ostavljeno je prazno, to jest prepušteno je ministrima vanjskih poslova ili šefovima država i vlada EU-a da o tome donesu odluku. Jedna je članica EU-a predlagala da se u zaključcima za Hrvatsku navede da će pregovori započeti na određeni datum "ako Vijeće EU-a ne odluči drukčije", umjesto formulacije "ako Vijeće EU-a potvrdi punu suradnju s ICTY-em". Taj prijedlog nije naišao na širu potporu na sastancima Odbora stalnih predstavnika (COREPER), kojeg čine veleposlanici država članica. To je za Hrvatsku vrlo povoljan prijedlog budući da se odluke o proširenju moraju donositi jednoglasno i stoga je puno lakše blokirati nego progurati neko rješenje.
Na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova očekuje se da će i deset novih zemalja članica prihvatiti prema pojednostavljenom postupku Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, čime će se izbjeći potreba da se taj sporazum ratificira u nacionalnim parlamentima tih država. SSP bi nakon te odluke trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Pitanje Hrvatske, za koju ne postoji dvojba da će postati članicom EU-a, ipak spada u lakši dio u odnosu na Tursku, koja će ovoga tjedna biti glavna tema u Bruxellesu. U Europskoj uniji još uvijek postoje dvojbe treba li tu mnogoljudnu muslimansku zemlju primiti u članstvo. Ako se donese odluka o otvaranju pregovora s Turskom, očekuje se da će ona biti praćena brojnim uvjetima, a dio zemalja članica traži da ti pregovori budu otvoren proces koji ne mora nužno završiti punopravnim članstvom.