Zabrinutosti oko sposobnosti SAD-a da financira svoj golemi manjak u bilanci plaćanja uporno već dva mjeseca pritišću tečaj dolara. Unatoč oštrom priopćenju europskih ministara financija s njihovog nedavnog sastanka, većina tržišnih sudionika misli da zasad stvarna valutna intervencija ostaje tek kao mogućnost u budućnosti. Ministri su zatražili od svih najvažnijih država i gospodarskih zona da odigraju aktivniju ulogu u smanjivanju globalnih neravnoteža primjenom odgovarajućih ekonomskih politika. "Izgledi za euro više nisu u europskim rukama. Nema još puno toga što bi Europa mogla učiniti. Ako će išta moći utjecati na kretanje eura onda su to azijski zakonodavci i to hoće li početi masovnije svoje devizne rezerve prebacivati iz dolara u eure", kazao je analitičar Capital Economicsa, Julian Jessop.
Dolar je tako u utorak potonuo na nove rekordno niske razine prema euru, koji je dosegnuo 1,3467 dolara. Do kraja tjedna, međutim, oporavio se na 1,322,5 dolara za euro, ojačavši 0,5 posto na tjednoj razini. Dolar se toga dana spustio i na najnižu razinu u pet godina prema jenu, na 102,7 jena te na 1,1378 švicarskih franaka. Zelena valuta bila se spustila i na najnižu razinu prema britanskoj u proteklih 12 godina, pa je funta stajala 1,9480 dolara. Tečaj funte tako je u zadnjih mjesec dana ojačao više od pet posto te je ponovno na razinama prije krize u koju je funta zapala u rujnu 1992.
Ipak, od srijede je zelena valuta ojačala oko jedan posto prema najvažnijim svjetskim valutama kako su ulagači krenuli u kupovinu dolara uoči kraja godine, a jednim okom usmjerenim i na potencijalne opasnosti od slabosti dolara na ostala svjetska gospodarstva. "Novčani fondovi i trgovci žele ubilježiti profite ostvarene u zadnjih otprilike šest tjedana obzirom da se približava kraj godine", kazao je Michael Klawitter, valutni strateg pri WestLB. Do kraja tjedna dolar je ubilježio dobitak od 2,5 posto prema jenu, pa stoji 105,15 jena. Porastao je i gotovo dva posto prema švicarskom franku, na 1,1610 franaka. U odnosu na funtu poskupio je oko jedan posto, tako da funta stoji 1,9152 boda.
Analitičari tvrde da gubici na tečaju dolara, koji iznose otprilike devet posto u zadnja dva mjeseca, počinju utjecati na globalne kamatne stope. "Definitivno stoji činjenica da se središnje banke diljem svijeta pokušavaju oduprijeti slabosti dolara do određene mjere", rekao je Jake Moore, valutni strateg u Barclaysu.
Američka valuta stoga je ojačala snažno i prema valutama koje nose velike prinose, poput novozelandskog, kanadskog i australskog dolara kako ulagači smanjuju izglede za daljnjim rastom kamatnih stopa u tim zemljama. Središnje banke Kanade, Australije, Britanije, Novog Zelanda i Švedske prošloga su tjedna odlučile su ne mijenjati kamatne stope. Iz većine njih priopćeno je da je razlog za takvu odluku snažni tečaj nacionalne prema američkoj valuti. "Sve je više središnjih banaka koje su zabrinute snagom svojih nacionalnih valuta, što igra glavnu ulogu u vezi s monetarnim očekivanjima", izjavio je Mitul Kotecha, čelnik istraživanja pri Caylonu.
Trgovci valutama sada se fokusiraju na izglede za rastom američkih kamatnih stopa. "Tržište počinje uzimati u obzir gospodarske temelje", rekao je Derek Halpenny, valutni stručnjak pri Bank of Tokyo Mitsubishi. Očekuje se da će američka središnja banka idućega tjedna podići ključnu kamatnu stopu na 2,25 posto. Takav potez značio bi skok američkih kamatnih stopa iznad onih u eurozoni po prvi puta u protekle tri godine.
Ipak, neki analitičari smatraju da ima još prostora za pad tečaj dolara, jer su ulagači uvjereni da SAD želi slabiju valutu kako bi mu pomogla u korekciji golemih trgovinskih neravnoteža. Luke Waddington iz Royal Bank of Scptland rekao je da bi tečaj eura moga do kraja godine narasti i do 1,36 ili čak i 1,37 dolara. "Korekcija je bila uvelike potrebna.