Obveza da uprava NEK-a postigne paritetno sudjelovanje hrvatskog i slovenskog gospodarstva u funkcioniranju zajedničke elektrane u Krškom proizlazi iz Međudržavnog ugovora o uređenju i statusno-pravnim i drugim odnosima potpisanog u prosincu 2003. godine, rekao je predstavnik HEP-a Josip Lebegner, koordinator za NE Krško.
Udio hrvatskih tvrtki u poslovima održavanja i remonta sada je na razini od pet do šest milijuna eura na godinu.
Član uprave NEK-a Hrvoje Perharić rekao je tijekom obilaska "Alstom-Hrvatske", "Adriadiesela", "Energoremonta", "MG servisa" i "Nove tvornice kliznih ležajeva" da je za njega važna spoznaja da u Karlovcu postoji tako respektabilan potencijal strojogradnje. Napomenuo je da će te tvrtke ubuduće, u smislu obveze NEK-a da osigura jednakopravnost nastupa hrvatskih i slovenskih tvrtki, moći intenzivirati suradnju.
Martin Novšak, direktor inžinjeringa NEK-a, rekao je da nuklearka trajno koristi usluge hrvatskog gospodarstva u području elektronike, strojarstva, elektrike i inžinjerstva, čak i u vrijeme kada NEK nije isporučivao struju Hrvatskoj "jer u tim domenama hrvatske tvrtke pariraju svjetski poznatim tvrtkama".
Direktor nabave Zoran Heruc potvrdio je to uz napomenu da se nakon Međudržavnog sporazuma s kraja 2003. godine udio hrvatskih tvrtki u radu NEK-a povećao za dva i pol do tri puta, te da je sada na razini od pet do šest milijuna eura na godinu, a mogao bi se i povećati. NEK-u je na raspolaganju između 10 i 11 milijuna eura godišnje za pomlađivanje i obnavljanje elektrane.
S potpisivanjem Međudržavnog sporazuma otklonjene su pravne blokade suradnje, tako da sada radnici hrvatskih tvrtki koje prođu na natječaju imaju automatski radne dozvole za razdoblje trajanja ugovorenog posla, rekao je Heruc.