Komentirajući prijedloge za moguću promjenu odnosa visina doprinosa za prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja, Kovačević je dodao kako ne zna hoće li će do toga uistinu i doći, niti točno o kolikom povećanju ili smanjenju bi se radilo.
Govoreći o planovima za 2005. godinu, Kovačević je najavio izmjenu zakonskih okvira koji bi doveli do "blage liberalizacije" ulagačke politike za dobrovoljne mirovinske fondove (DMF). Kao primjer mjere liberalizacije naveo je inicijativu Hagene da se, za početak, u Zagrebu osnuje svojevrsni fond za nekretnine u gradskom vlasništvu.
U taj bi se fond ujedinile sve raspoložive nekretnine Grada Zagreba, poput podruma, tavana, stanova i sl., a DMF-ovima bi se dopustilo da kupuju udjele u tom fondu. Interes za to postoji i u Gradu Zagrebu, postoji mogućnost da se ta inicijativa realizira i u 2005. godini, no taj se projekt mora dobro pripremiti, kako se ne bi ugrozila stabilnost sustava, rekao je Kovačević.
Također, najavio je i dovršetak pravilnika kojim bi se mirovinskim fondovima, osim u dionice iz prvih kotacija hrvatskih burzi, omogućilo ulaganje i u dionice iz kotacija javnih dioničkih društava (JDD). U tim kotacijama, rekao je Kovačević, sada ima pet, šest kvalitetnih dionica i fondovima bi trebalo omogućiti da ih kupuju.
Pravilnikom će se zapravo prema tim dionicama odrediti kriteriji, poput prihoda, kapitalizacije, imovinskog stanja, transparentnosti objavljivanja podataka i sl., ali ne na način da se ograniči ulaganje samo u te dionice, već da se to omogući i svim ostalima koje u budućnosti zadovolje te kriterije, pojasnio je.
Ocjenjujući rad obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u ovoj godini Kovačević je naglasio kako će njihova neto imovina na kraju ove godine biti oko 8 milijardi kuna, što je primjerice dvostruko više od ukupne imovine hrvatskih investicijskih fondova. Istodobno, za imovinu oko 1,2 milijuna članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova ove godine prinos iznosi u prosjeku 8,5 posto godišnje, dakle tri puta više od npr. prinosa na klasični bankovni depozit.
To pokazuje da se hrvatski bankocentrični financijski sustav sve više diverzificira, da banke u mirovinskim fondovima dobivaju sve veću konkurenciju, a pred njima imaju prednost ročnosti, koja kod fondova iznosi najmanje 20 godine, a kod banaka oko godinu, godinu i pol.
No, i broj osiguranika i vrijednost imovine povećala bi se kada bi u Ministarstvu financija prihvatili inicijativu Hagene da se dopuste porezne olakšice za poslodavce koji odluče biti pokrovitelji zatvorenog DMF-a za svoje zaposlenike. Od 12 DMF-ova danas ih je osam zatvorenih, a kada bi se porezne olakšice prihvatile i broj fondova i osiguranika bi se barem udvostručio, zaključio je Kovačević.