FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, PETAK, 03. 12. 2004.

ZAGREB, 3. prosinca 2004.(Hina) -
ZAGREB, 3. prosinca 2004.(Hina) -

Il Piccolo/Trst - Pocar: RH i Srbija bi trebale istodobno ući u EU

Hrvatska i Srbija trebale bi istodobno ući u Europsku uniju, ocijenio je u razgovoru za tršćanski Il Piccolo od petka Fausto Pocar, dopredsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

"Izostavljajući Sloveniju, pogrešno je razmišljati o različitim rokovima za ulazak država bivše Jugoslavije. Hrvatska i Srbija bi, primjerice, trebale zajedno ući u Europu. Bila bi velika greška pomišljati na odvojene pristupe", rekao je Pocar.

Objašnjavajući takav pristup, Pocar, bivši promatrač UN-a za ljudska prava u Čečeniji i Rusiji, povukao je analogiju između današnjeg stanja u Ukrajini gdje bi, po njemu, dvjema stranama trebalo predočiti prednosti ostajanja u zajednici, i događaja na Balkanu devedesetih godina.

"Ja vjerujem da bi se i tada, da je Europska unija imala zajedničku politiku, došlo do sporazuma kojim bi se izbjegao sukob. Bila je velika greška igrati odvojeno na balkanskoj šahovskoj ploči. Greška koju se riskira ponoviti i danas", rekao je Pocar listu.

Pocar u razgovoru ocjenjuje i kako se suradnja Hrvatske s Haaškim sudom u odnosu na razdoblje vlasti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana poboljšala ali da ostaje otvoreno pitanje izručenja generala Ante Gotovine.

"Što se tiče Hrvatske (suradnja) je promjenjiva. U vremenu generala Franje Tuđmana suradnja je sigurno bila vrlo loša. Sada je poboljšana, no ostali su neki neriješeni aspekti poput onog u vezi s generalom Gotovinom koji nije izručen", rekao je Pocar tršćanskom listu.

Fausto Pocar je 19. studenog na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda ponovno izabran za jednog od 14 sudaca Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, a u njegovom radu sudjeluje od 2000. godine.

VOA/Washington - Hrvatska zatražila pomoć drugih zemalja oko Gotovine

Hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt izjavila je u četvrtak u Bruxellesu da je Hrvatska od drugih zemalja zatražila pomoć kako bi riješila slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine, javio je u Glas Amerike (VOA).

Škare-Ožbolt je u četvrtak u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije i zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja koji je bio posvećen borbi protiv organiziranog kriminala.

U razgovoru s novinarima Škare-Ožbolt je rekla da je pozvala na suradnju sve druge zemlje u rješavanju slučaja Ante Gotovine, uključujući i francuskog kolegu čiji bi problem Gotovina također trebao jer je ima i francusko državljanstvo, navodi VOA.

"Hrvatskoj treba vjerovati, u slučaju Gotovina učinili smo sve što smo mogli", navodi VOA riječi hrvatske ministrice.

Škare-Ožbolt je uvjerena da će Hrvatska na summitu EU-a u prosincu dobiti datum početka pregovora o članstvu u Uniji, ali nije ulazila u mogućnost da točan datum prati i uvjet lociranja Gotovine o čemu se ovih dana intenzivno špekulira u Bruxellesu, kaže VOA.

VOA navodi i informaciju da će u Bruxelles u petak doputovati hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul na razgovor s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku Javierom Solanom, a možda i još nekim visokim dužnosnicima Unije.

VOA/Washington - Intenzivna hrvatska diplomacija pred summit EU-a

Hrvatska je pred summit Europske unije 17. prosinca, kada se očekuje određivanje datuma početka pregovora o članstvu u EU, intenzivirala diplomatske aktivnosti pri čemu su na susretima hrvatskih dužnosnika s predstavnicima Unije i europskih zemalja glavna točka razgovora zaključci Europskog vijeća, piše Lada Stipić-Niseteo za Glas Amerike i navodi kako su glede "prijedloga zaključaka nove izmjene na putu".

"Budući da je sve više zemalja rezerviranih prema opravdanosti toleriranja nepotpune suradnje, te da članice smatraju potrebnim ohrabriti hrvatsku vladu i istovremeno ne stopirati otvaranje pregovora, jer se isti iskorak očekuje i za daleko i u svakome pogledu problematičniju Tursku, nizozemsko Predsjedništvo razmatra kompromis. Prema riječima predstavnika predsjedavajuće zemlje sve je izvjesnija opcija određivanja datuma početka pregovora ali uz uvjet da do tog dana Zagreb uvjeri kako je učinio sve što mu je u moći vezano uz slučaj Gotovina", stoji u tekstu.

Na summitu Njemačka - Francuska u Luebecku njemački je kancelar Gerhard Schroeder označio realnim ožujak kao mjesec početka pregovora, a to je i termin u kojem se kreću sve ovdašnje procjene, napominje Lada Stipić-Niseteo.

Lada Stipić-Niseteo u prilogu navodi i izjavu Carle del Ponte ,osobe "o čijem će stajalištu sve ovisiti", koja je u razgovoru za belgijski dnevnik "Le Soir", na upit je li zadovoljna pritiscima Unije na Zagreb, rekla: "Ukoliko je suditi po rezultatima odgovor je ne, zato što Gotovine nema u zatvoru; ali ostajem optimistom".

RDW/Koeln - Schroeder i Chirac za početak pregovora Hrvatske i EU-a

Hrvatska ima potporu Berlina i Pariza za početak pregovora o priključenju Europskoj uniji o čemu će se raspravljati na summitu u Bruxellesu u prosincu, izvješćuje postaja Deutsche Welle u petak navodeći izjave njemačkog kancelara Schroedera i francuskog predsjednika Chiraca nakon njihovog sastanka u Luebecku.

Gerhard Schroeder je u četvrtak nakon sastanka s francuskim predsjednikom vrlo jasno izjavio da Francuska i Njemačka daju punu potporu Hrvatskoj u njezinim očekivanjima da se za dva tjedna na summitu u Bruxellesu odredi točan datum za početak pregovora, prenosi postaja.

"Obojica smo mišljenja da pregovori s Hrvatskom trebaju početi i to najkasnije do ožujka sljedeće godine", rekao je njemački kancelar. "Hrvatska je to zaslužila budući da je uložila velike napore, kako ekonomske, tako i glede suradnje s Haaškim sudom", objasnio je Schroeder i dodao kako će se "ono što još nedostaje nadoknaditi tijekom pregovora", prenosi DW.

Le Figaro/Pariz - "Uvjerena Europljanka" Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska ministrica za europske integracije, doputovala je u Pariz kako bi svog francuskog kolegu uvjerila da Zagreb poduzima sve napore kako bi ispunio kriterije za ulazak u Europsku uniju, piše pariški Le Figaro povodom posjeta hrvatske ministrice Francuskoj.

Hrvatska je dugo bila uzorna balkanska zemlja, no Carla del Ponte nedavno je uputila kritiku u UN-u zbog neizručenja odbjeglog generala Ante Gotovine a koju su europske prijestolnice ozbiljno shvatile, piše pariški Le Figaro navodeći kako hrvatska ministrica europskih integracije Kolinda Grabar-Kitarović ističe da Hrvatska čini sve što može kako bi zaključila pitanje generala Gotovine.

"U Haag smo već poslali devetoricu Hrvata. Gotovinin slučaj je jedina stvar koja priječi normalizaciju odnosa između Zagreba i ICTY-ja. Činimo sve što je u našoj mogućnosti kako bismo zaključili to pitanje. No mi čak ne znamo je li Gotovina u Hrvatskoj", kaže ministrica Kitarović, prenosi list.

Le Figaro u članku Kolindu Grabar Kitarović predstavlja kao "uvjerenu Europljanku". "Ona ima 36 godina, ministarstvo kojega 70 posto čine žene i uvjerena je Europljanka. Američki bi neokonzervativci rekli da je Kolinda Grabar-Kitarović tipična predstavnica dinamične i ambiciozne 'mlade Europe'", piše francuski Le Figaro u petak.

RFE/Prag - Ne postoji neslaganje SAD-a i EU-a oko budućnosti Balkana

Ne postoji neslaganje između Amerike i Europe oko političke budućnosti Balkana, ocijenila je za postaju Radio slobodna Europa ravnateljica Instituta za sigurnosne studije EU-a Nicole Gnesotto u razgovoru o prijenosu mirovne misije u BiH s NATO-a na EU.

Kada je riječ o Balkanu, nema velikih izazova za transatlantske odnose, jer se "Europa i Amerika slažu oko svih ključnih pitanja, uključujući i budućnost Kosova, BiH, Hrvatske", dok bi transatlantski odnosi mogli biti testirani u budućnosti na drugim kriznim područjima, kao što je Irak, Iran i Bliski Istok, kaže Gnesotto za RFE.

Nicole Gnesotto u razgovoru za postaju ocjenjuje da će prijenos mirovne misije u BiH s NATO-a na EU omogućiti brži put toj državi prema europskim integracijama i drži da će Europske snage tijekom trogodišnjeg mandata u BiH konačno završiti posao međunarodnog mirovnog prisustva u toj državi, što uključuje i uhićenje osumnjičenih za ratne zločine.

Jedan od glavnih razloga što su Amerikanci ostali u BiH je da završe posao koji su započeli, ali i dalje je "nejasno tko će biti odgovoran za uhićenje ratnih zločinaca, europske ili američke snage", upozorava Gnesotto u razgovoru i dodaje da je najvažnije da budu uhićeni što prije jer je to od posebno važno za buduću europeizaciju BiH.

Upitana postoji li politička volja u EU-u da se uhite ratni zločinci Gnesotto je ocijenila: "Europa čini pritisak na sve strane u regiji, i na Srbiju, i Hrvatsku, kojoj se suradnjom s haaškim sudom uvjetuje pristup EU-a, tako da je to vrlo ozbiljno".

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙