Zakon kroz 1.165 članaka regulira razna područja pa i pitanje kamata, s tim da bi se odredbe o njima primjenjivale tek za dvije godine, a do tada bi vrijedio postojeći Zakon o kamatama i na osnovu njega donesene uredbe o najvišem iznosu zatezne i ugovorne kamate.
Naime, mišljenje je niza institucija da eskontna stopa HNB-a trenutno nije relevantna za stanje na tržištu, objasnila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić.
No, kada odredbe o kamatama iz novog zakona o obveznim odnosima stupe na snagu, zatezne kamate vezat će se uz eskontnu stopu HNB-a uvećano ovisno o tome radi li se o ugovorima u gospodarstvu, trgovačkom ugovoru, ugovoru s državom i slično.
U tim bi se slučajevima zakonska zatezna kamata utvrdila tako da se eskontna stopa poveća za osam postotnih poena, dok bi se u svim ostalim ugovorima utvrdila povećanjem eskontne stope za pet postotnih poena.
Najvišu ugovornu kamatnu stopu novi zakon ograničava tako da to može biti zakonska zatezna kamata uvećana još za polovicu te stope.
Odredbe o kamatama stupile bi na snagu dvije godine nakon objave novog zakona u Narodnim novinama, a sve ostale šest mjeseci nakon objave.
Među tim odredbama su i one o naknadi nematerijalne štete, primjerice u slučajevima ozljeda u prometnim nesrećama. Novina je da bi u tim slučajevima kamata počela teći danom podnošenja tužbe, a ne kao do sada danom donošenja prvostupanjske presude.
Nadamo se da će to omogućiti više nagodbi osiguravatelja i građana i smanjiti sudske tužbe, rekla je Bagić.
Novi zakon donosi i nekoliko novih instituta među kojima ugovore o posudbi i o darovanju, ugovore o doživotnom i o dosmrtnom osiguranju, institut pravne osobnosti koji se odnosi i na fizičke i na pravne osobe, a vezan je uz naknadu nematerijalne štete u slučajevima povrede npr. osobnog i ugleda obitelji, ugleda tvrtke itd.