"Taj je sporazum bio suprotan interesima Hrvata ali i Bošnjaka. Ne, sigurno ga ne bih ponovo potpisao", rekao je komentirajući novinarski upit Zubak, koji je 1995. godine bio predsjednik Federacije BiH i jedan od vodećih dužnosnika HDZ-a BiH.
U izjavi za Radio Herceg-Bosne iz Mostara, Zubak je pojasnio kako se Daytonskim sporazumom "kršio Ustav Federacije BiH" donesen 1994. između Hrvata i Bošnjaka, u sklopu Washingtonskog sporazuma o uspostavi Federacije BiH.
Dodao je kako je razlog njegova odbijanja stavljanja potpisa to što su većinska hrvatska i bošnjačka područja, napose Posavina, pripala srpskom entitetu u BiH. Zubak je rekao i kako je za njega bilo neprihvatljivo urediti BiH kao zajednicu triju naroda u dva entiteta.
"To nije rješenje koje omogućuje održivu Bosnu i Hercegovinu", dodao je Zubak.
Dana 21. studenog 1995. godine, u američkoj Zračnoj bazi Wright Peterson u Daytonu, potpisan je, a mjesec dana kasnije parafiran u Parizu, mirovni sporazum kojim je obustavljen trogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Umjesto Zubaka, u ime bosanskohercegovačkih Hrvata potpis na Daytonski sporazum stavio je Jadranko Prlić, koji je poslije optužen pred Međunarodnim kaznenim tribunalom u Haagu.
Predstavnici međunarodne zajednice u BiH te domaći političari, izuzev dužnosnika bosanskohercegovačkih Srba, podupiru otvaranje novih razgovora o preustroju Bosne i Hercegovine kako bi se zemlja sa sadašnjim kompliciranim uređenjem mogla približiti Europskoj uniji.
Deveta obljetnica potpisivanja Daytonskoga sporazuma u bosanskohercegovačkoj javnosti zapravo je jedva obilježena. Jedino su tim povodom članovi Predsjedništva BiH u ponedjeljak priredili primanje za predstavnike međunarodne zajednice koji djeluju u toj zemlji te diplomatski zbor.
Proteklog vikenda u Sarajevu je na sjednici glavnog odbora Stranke demokratske akcije njezin predsjednik Sulejman Tihić najavio kako je realno očekivati da tijekom 2005. godine dođe do promjene Ustava BiH, koji je sastavni dio Daytonskog sporazuma. Time bi se, kako je kazao Tihić, stvorili uvjeti za uspostavu suvremene, učinkovite i jeftinije državne strukture te približavanje BiH euroatlanskim integracijama, a SDA u tom procesu kani aktivno sudjelovati..