U podnesku, datiranom s 10. studenoga, Tužiteljstvo je na zahtjev sudskog vijeća dodatno obrazložilo razinu odgovornosti i težinu zločina za koje tereti generale Rahima Ademija i Mirka Norca.
Ustvrdilo je kako se radi o "značajnom predmetu, koji uključuje važne osobe i tiče se teških kaznenih djela" koji je "prikladan za suđenje pred ICTY-em, ali i za ustupanje u specifičnom kontekstu strategije dovršetka rada Suda i naloga Vijeća sigurnosti UN".
Navodi se da su Ademi i Norac pripadali gornjoj polovici zapovjedne strukture Hrvatske vojske i da su zapovijedali značajnim snagama.
Ademi je uspoređen s generalima Radislavom Krstićem, Tihomirom Blaškićem i Stanislavom Galićem koji su već osuđeni pred ICTY-em, a Mirko Norac s optuženima Mariom Čerkezom, Vidojem Blagojevićem i Mladenom Naletelićem Tutom.
U dijelu koji se odnosi na težinu zločina, opisuje se operacija HV Medački džep iz rujna 1993., te navodi da je ukupni broj žrtava na srpskoj strani bio 82, dok se optužene tereti za ubojstvo 29 Srba. Navodi da su snage pod zapovjedništvom Ademija i Norca spalile i eksplozivom srušile 300-tinjak kuća i štala u pet sela i zaselaka Medačkog džepa, učinivši ih neprikladnim za život.
U dijelu koji se odnosi na razinu odgovornosti i uloge optuženih u zločinima, oštrina optužbi više je usmjerena prema Norcu nego prema njemu nadređenom Ademiju.
Tako se, primjerice, spominje iskaz jednog svjedoka prema kojem je Norac jednoj od postrojbi naredio da dignu u zrak sve kuće, dok je drugi svjedok rekao kako im je Norac dao neograničenu količinu eksploziva i rekao da sve unište i ubiju sve što se miče.
Ističe se da je i sam Norac, primajući pohvale načelnika Glavnog stožera HV-a generala Janka Bobetka nakon operacije, rekao da je on u cijelosti odgovoran za ono što se tijekom nje događalo i da se njemu obrate oni koji imaju pritužbe, reagirajući na tadašnje prigovore međunarodnih organizacija.
Ademijev branitelj Čedo Prodanović u istovrsnom podnesku od 16. studenoga navodi da njegov branjenik nije bio najviši zapovjednik snaga HV-a u Medačkom džepu u vrijeme operacije 9. do 17. rujna 1993., niti su mu bile podređene sve angažirane postrojbe HV-a i MUP-a.
Kao etnički Albanac nije uživao povjerenje vladajućeg HDZ-a niti vojnog vrha pa je imenovan na dužnosti koje su tražile njegovu vojnu stručnost ali nikada na najodgovornije zapovjedne položaje koji su popunjavani i po političkim kriterijima, navodi branitelj.
U vrijeme operacije u Medačkom džepu se nalazilo nekoliko vojnih osoba višeg ranga i ovlasti od Ademija tako da on nije mogao imati "de facto" kontrolu nad svim snagama.
Ističe se da je odluke o operaciji donosio načelnik Glavnog stožera, te da je Ademiju samo "de jure" povjereno izvršenje zapovjedi a izravno izvođenje operacije vojnom osoblju koje je samo formalno podređeno Ademiju, bez da je on imao efektivni nadzor.
Napominje se da je Ademi izdao zapovjed za povlačenje, zbog čega su revoltirani vojnici HV-a pucali u zgradu zbornog područja Gospić.
Ademi, koji je optužen u srpnju 2001., dobrovoljno se predao ICTY-u a od veljače 2002. je na privremenoj slobodi. Norac u Hrvatskoj izdržava kaznu od 12 godina zatvora zbog ratnog zločina u Gospiću 1991. a ICTY ga je optužio u travnju ove godine.
Podnesak Norčeva branitelja Željka Olujića, Haški sud do 18. studenoga nije objavio.