Vagliasindi je predstavila u Zagrebu Tranzicijsko izvješće Europske banke za obnovu i razvitak čija je glavna tema ove godine stanje u infrastrukturi u tranzicijskim zemljama.
EBRD-ovo izvješće je pokazalo da su najveći napredak u provođenju strukturnih reformi u ovoj godini postigle tri zemlje kandidatkinje za članstvo u EU - Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.
Pri tom je Hrvatska napravila značajan napredak u započinjanju reformi pravosuđa i javne uprave, a posebice reformi i liberalizaciji financijskog sektora.
Tako se po postignućima u tranziciji Hrvatska ove godine nalazi odmah iza zemalja koje su ove godine ušle u EU i kao takva može služiti kao tranzicijski model ostalim zemljama, rekla je ekonomistica EBRD-a Vagliasindi.
Reforma hrvatske komunalne, prometne i telekomunikacijske infrastrukture treba sadržavati tri ključna elementa - značajnije uključivanje privatnog sektora, uvođenje konkurencije te jačanje uloge regulatornih institucija, rekla je.
No, čak i u područjima koja zadovoljavaju spomenuta tri ključna reformska kriterija, poput sektora telekomunikacija, nužna je daljnja prilagodba. Hrvatsko tržište mobilne telefonije Vagliasindi je tako opisala kao "ugodni duopolizam" te je rekla da se stječe dojam "nevoljkog puštanja trećeg operatera na tržište", što njemu samo povećava troškove, a umanjuje koristi za potrošače.
Vagliasindi je kao osnovne izazove pred Hrvatskom na području infrastrukture navela privatizaciju komunalnih tvrtki (voda, struja, plin, gradski prijevoz), uz istodobno jačanje uloge nadzornih tijela, posebice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Time se privlače investitori, povećava sudjelovanje privatnog sektora, država dobiva dovoljno novca za daljnje investicije u infrastrukturu, a u konačnici potrošači dobivaju jeftiniju uslugu bolje kvalitete, rekla je, dodavši kako se to posebice odnosi na strateški značajno područje proizvodnje i distribucije električne energije.
Naglašavajući značaj što veće uloge privatnog sektora u tom području, Vagliasindi je kazala da se ona ne mora nužno povećavati samo privatizacijom, već i tzv. upravljačkim ugovorima te koncesijskim društvima, kao što je to slučaj u hrvatskoj prometnoj infrastrukturi.
Nova voditeljica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlotte Ruhe je najavila i buduće aktivnosti Banke u Hrvatskoj, među kojima se izdvaja suradnja na širenju i modernizaciji dubrovačke Luke, o čemu bi početkom 2005. trebao biti potpisan ugovor s gradom Dubrovnikom, kao i interes EBRD-a za privatizaciju Croatia osiguranja.