Obitelji Srebreničana pobijenih tijekom napada srpskih postrojbi na zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda drže kako priznanje i isprika nemaju nikakvu stvarnu vrijednost sve dok počinitelji zločina ne budu privedeni pravdi.
Predstavnici udruga srpskih ratnih stradalnika i dalje vjeruju kako je vladino izvješće o Srebrenici prenapuhano i to isključivo zbog međunarodnog pritiska.
"Sve dok i posljednji 'karadžić' ne bude uhićen mi ne vjerujemo deklaracijama i priopćenjima koja su samo papirnate šarene laži i obmane", izjavila je povodom objavljene isprike vlade RS Hajra Ćatić, predsjednica udruge "Žene Srebrenice", kako je u četvrtak citira sarajevski "Dnevni avaz".
Njezino mišljenje dijeli i Srebreničanin Šefket Hafizović, aktualni potpredsjednik Skupštine RS, koji je tijekom okupacije Srebrenice ostao bez dva brata o čijoj sudbini ni danas ništa ne zna.
Izjavu entitetske vlade on smatra "finom gestom" no upozorava kako isprika koja dolazi s deset godina zakašnjenja sama po sebi ne može ništa izmijeniti.
"Svi mi doživjet ćemo ovu ispriku na pravi način ako već sutra doznamo tko su, pored onih za koje već znamo, stvarni nalogodavci i izvršitelji srebreničkog masakra a nakon toga ih vidimo i na sudu", kazao je Hafizović.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić priznanje počinjenih zločina drži važnom činjenicom no istodobno upozorava kako takvu izjavu ne bi trebalo precjenjivati.
On ističe kako sada valja objaviti izvješće u cijelosti, a potom odmah sankcionirati odgovorne.
Tek kada se to dogodi javnost može biti sigurna u prave nakane vlasti RS, ističe Tihić.
Izvješće o Srebrenici potvrdilo je kako je okupacija ovog područja od postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića rezultirala "zločinima velikog opsega koji su bili drastično kršenje međunarodnog humanitarnog i ratnog prava".
Uz potvrdu kako je u ovom slučaju u pitanju bio smišljen i dobro planiran zločin, vladino povjerenstvo potvrdilo je kako je u Srebrenici nestalo odnosno ubijeno najmanje 7.800 Bošnjaka.
Do te brojke došlo se usporedbom na desetke različitih popisa i, iako ona nije konačna, pretpostavlja se kako je uglavnom utvrdila stvarne razmjere ljudskih stradanja na području Srebrenice.
Na internet stranici Vlade RS od 9. studenog postavljeni su i zaključci povodom prihvaćanja ovog izvješća u kojima se, pored ostalog, izražava sućut obiteljima stradalih Srebreničana "uz iskreno žaljenje i ispriku zbog tragedije koja im se dogodila".
Vlada premijera Dragana Mikerevića istodobno je iskazala odlučnost poduzeti korake koji će počinitelje zločina privesti licu pravde.
Izvješće o Srebrenici, zaključila je entitetska vlada, treba poslužiti kao temelj daljim akcijama odgovarajućih tijela vlasti koje podrazumijevaju dalje istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje zločina.
Voditelji diplomatskih misija država-članica Europske unije u BiH objavili su priopćenje kojim su pozdravili rad povjerenstva za Srebrenicu te priznanje počinjenih zločina i ispriku Vlade RS.
Oni su također pozvali vlasti u Banjoj Luci da osiguraju mjere kojima će se utvrditi lokacije svih masovnih grobnica i privođenje pravdi odgovornih za zločine.
"Nadamo se da će rad ovog povjerenstva biti uzor za buduća istraživanja o ratnim zločinima a ovo izvješće početak šireg procesa istine i pomirenja koji se tiču ratnih zločina što su ih počinile sve strane u BiH", stoji u priopćenju europskih diplomata akreditiranih u BiH.
Da je zločina u Srebrenici bilo prihvaćaju i u Savezu logoraša RS (SLRS), no potpredsjednik te organizacije Slavko Jovičić tvrdi kako je nemoguće da ih je bilo toliko koliko je entitetska vlada priznala.
On je novinarima u Banjoj Luci kazao kako je dobar dio od 7.800 nastradalih srebreničkih Bošnjaka zapravo poginuo pri pokušaju proboja iz enklave ili je pak naprosto umro tijekom ratnih godina.
"Brojka od 7.800 nije točna i konačna. Ona je znatno manja", relativizira zaključke o Srebrenici Jovičić usput kritizirajući ministra vanjskih poslova Crne Gore Miodraga Vlahovića koji je ovog tjedna tijekom posjeta BiH boravio i u Srebrenici i tamo odao počast ubijenim Bošnjacima.
Po njegovu sudu, Vlahović se morao prisjetiti i srpskih žrtava iz okolice Srebrenice kojih je, prema podacima SLRS bilo 1.760.
Kao "protutežu" podacima o zbivanjima u Srebenici, srpski su mediji odmah otvorili priču o navodnom stradanju Srba u Sarajevu. Izdanje beogradskih "Večernjih novosti" namijenjeno čitateljstvu u Republici Srpskoj u četvrtak tako na naslovnici objavljuje tvrdnju kako su vojska i policija Republike BiH tijekom opsade Sarajeva pobili više od 5.700 Srba koji su ostali živjeti u tom gradu.
Vlasti BiH ranije su priznale kako je bilo pojedinačnih etnički motiviranih ubojstava, no optužbe srpske strane o navodnim masovnim likvidacijama Srba u Sarajevu kategorički su odbile kao potpuno neutemeljene i nedokazane. U glavnom gradu BiH tijekom opsade je stradalo nešto više od deset tisuća njegovih stanovnika pa tvrdnje o etnički motiviranim i ciljanim likvidacijama u tom obujmu teško mogu biti poduprte konkretnim dokazima.