Taj podatak iznio je predsjednik Općinskog suda u Varaždinu Damir Kontrec, dodajući da se najvjerojatnije ne zna čak ni točan broj katastarskih općina u Hrvatskoj.
Ništa bolje nije ni kod stanja zemljišnih knjiga u pravnom prometu posebnim dijelovima nekretnine (stanovi, garaže, poslovni prostori i sl.), kaže Tatjana Josipović (Pravni fakultet u Zagrebu). Po njezinim riječima, u zemljišne knjige nije upisan velik broj neotkupljenih stanova u bivšem društvenom vlasništvu na kojima bivši nositelji stanarskog prava sada imaju zaštićeni najam. Također, kako je naglasila, ni velik broj novoizgrađenih zgrada nije upisan u zemljišne knjige niti su te zgrade etažirane.
Nedopustivo je govoriti o zemljišno - knjižnom stanju, dok u pojedinim dijelovima Hrvatske zemljišne knjige nisu ni osnovane, rekao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Jadranko Jug, naglasivši da je osnivanje zemljišnih knjiga, tamo gdje ih nema, prvi zadatak u popravljanju stanja u knjiženju nekretnina.
Naglasio je da je pravo vlasništva i promet nekretninama moguće tek nakon upisa u zemljišne knjige, a čestom zabludom označio je mišljenje da se vlasnikom nekretnine postaje na osnovu kupoprodajnog ugovora ili nekom drugom ispravom.
Jug je, kao i drugi izlagatelji, ocijenio da stanje u zemljišnim knjigama često ne odgovara faktičnom stanju, što građanima, ali i gospodarstvenicima te domaćim i stranim investitorima predstavlja često nepremostivu prepreku.
"Da smo imali sređene zemljišne knjige", ustvrdio je Jug, "puno bismo lakše i uspješnije proveli pretvorbu i privatizaciju i denacionalizaciju i znatno olakšali ulaganja u gospodarstvo".
Za problematično stanje u knjiženju nekretnina, po njegovu mišljenju, nisu odgovorne samo gruntovnice, nego i podnositelji zahtjeva, pojedinci i pravne osobe, čiji su zahtjevi često nepotpuni.
Po riječima predsjednika Općinskog suda u Zagrebu Đure Sesse, podnositelji neurednih i nepotpunih zahtjeva dosad su od suda mogli dobiti besplatnu pravnu pomoć u sastavljanju pravilnih zahtjeva, no novosti u zemljišno - knjižnom postupku destimuliraju takvu praksu oduzimanjem prvenstva neurednim zahtjevima.
Uz ovu novost, Sessa je najavio uvođenje ovlaštenih zemljišno - knjižnih referenata koji će biti samostalni u rješavanju predmeta te uvođenje obrazaca kojima se nastoji ubrzati procedura upisa vlasništva nad nekretninama.
Prema nedavno objavljenom izvještaju Svjetske banke, "Poslovanje u 2005. - uklanjanje zapreka rasta" upis nekretnine u zemljišne knjige u Hrvatskoj prosječno traje 956 dana, dok taj prosjek u Sloveniji iznosi 391, u Rumunjskoj 170, u EU 48, a u Bugarskoj svega 19 dana. U tom izvještaju, upis u zemljišne knjige označen je najtvrdokornijom zaprekom pokretanju posla u Hrvatskoj, pa je po tome Hrvatska na samom svjetskom dnu.