Ceremoniji su, osim predsjednika Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Franza Muentefehringa i predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel, prisustvovali i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit (SPD) te državna tajnica za kulturu Christina Weiss.
Prilikom pokušaja prelaska 155 kilometara dugačkog Berlinskog zida za vrijeme njegova postojanja od 1961. do 1989. godine, poginulo je, prema podacima nezavisne radne grupe "13. kolovoz", 238 osoba, a ukupan broj poginulih prilikom pokušaja bijega na zapad se procjenjuje na 957 osoba.
Berlinski gradonačelnik je tijekom današnje ceremonije ukazao na "pomiješane osjećaje" koje budi 9. studeni. S jedne strane, ovaj datum zbog sjećanja na pad Zida izaziva osjećaj radosti, a s druge, zbog žrtava koje su poginule prilikom pokušaja prelaska kao i zbog Kristalne noći 1938., izaziva osjećaj duboke žalosti, zaključio je Wowereit. Devetog studenog 1938., u tzv. Kristalnoj noći, nacionalsocijalisti su paljenjem sinagogi i židovskih objekata otvorili put kasnijem holokaustu i genocidu nad europskim židovima.
U utorak je diljem Njemačke održan čitav niz koncerata, komemoracija i rasprava vezanih uz današnji datum. Ceremoniji održanoj na bivšem graničnom prijelazu između DDR-a i Zapadne Njemačke u Marienborn-Helstedtu prisustvovao je i njemački predsjednik Horst Koehler.
Bivši premijer Mađarske Gyula Horn, za vrijeme čijeg je mandata 1989. ova zemlja otvorila granice prema Austriji te tako tisućama građana DDR-a omogućila bijeg na zapad, održao je govor tijekom svečanosti u parlamentu savezne pokrajine Saska u Derzdenu. On je tom prilikom upozorio na rastuću opasnost od desnog ekstremizma. Demokrati i slobodni građani su dužni boriti se protiv fašizma u svim njegovim oblicima, zaključio je Horn. Na rujanskim izborima u Saskoj ekstremno desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) izborila je ulazak u parlament.
Predvodnica oporbe Angela Merkel je razgovor za dnevnik "Die Welt" od utorka iskoristila za nove napade na kancelara Gerharda Schroedera optužujući ga za "pomanjkanje osjećaja za jedinstvenu Njemačku". Schroederov kabinet prošli je tjedan u sklopu mjera štednje neuspješno pokušao neradni praznik Dan ujedinjenja 3. listopad pomaknuti na prvu nedjelju u listopadu.