"Povlačenje morskih granica je pravno pitanje, uređeno međunarodnim običajnim pravom i Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. Gotovo sve obalne države u svijetu utvrdile su svoje morske granice prema pučini ili su se razgraničile sa susjedima u skladu s tim normama, jer pravo jamči pravičnu granicu. Ako granica sa susjednom državom nije povučena pravično, za jednu ili drugu stranu, bit će trajno vrelo međudržavnih sporova i sukoba", izjavio je akademik Davorin Rudolf u povodu sjednice.
Akademici Vladimir Ibler i Davorin Rudolf, koji su kao profesori međunarodnoga prava svojedobno sudjelovali u pregovorima o razgraničenju Hrvatske sa susjedima i u formuliranju Pomorskog zakonika (1994.), na toj sjednici podastrijet će uvodna izlaganja.
Sa susjednom Italijom obavljeno je, kako podsjeća Rudolf, razgraničenje teritorijalnog mora u Tršćanskom zaljevu Osimskim sporazumom 1975., što je ujedno jedina izravna hrvatsko-talijanska granica, i epikontinentskog pojasa ugovorom iz 1968. Te ugovore, koje je bila zaključila bivša država, Hrvatska je naslijedila sukcesijom, dodao je.
"Sa Srbijom i Crnom Gorom potpisan je krajem 2002. privremeni sporazum o razgraničenju u području Bokokotorskog zaljeva, a s BiH ugovor o državnoj granici (1999.), koji još nije ratificiran u Hrvatskome saboru. Ostaje nam, prema tome, da se razgraničimo sa Slovenijom i konačnim ugovorom s Crnom Gorom i Srbijom", napominje Rudolf.
Propisi o našemu zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (području koje obuhvaća oko 23 tisuće četvornih km) primjenjuju se do vanjske granice epikontinentskog pojasa. Kad Italija i Crna Gora proglase takav ili sličan pojas (gospodarski morski pojas), valjat će nam se i u tim područjima razgraničiti u skladu s načelima i pravilima međunarodnoga prava, smatra Rudolf.
Pošto je Italija ove godine proglasila neku vrstu "vanjskog pojasa" (naziv za morski pojas izvan državne granice širok 12 morskih milja), koji na nekim mjestima dodiruje naš državni teritorij, kako kaže Rudolf, morat će se povući crte razgraničenja i u tim područjima. U "vanjskom pojasu" obalna država nadzire poštivanje nekih svojih propisa i vađenje arheoloških i povijesno vrijednih predmeta, rekao je, dodavši da Hrvatska nije proglasila takav pojas.
Ako je granica sporna s nekom susjednom državom, mora se utvrditi isključivo na miran način, najprije izravnim pregovorima, a ako pregovori nisu uspjeli, onda pred međunarodnim sudovima u Haagu ili u Hamburgu ili arbitražom, smatra Rudolf.
"Spor se može riješiti i na neki drugi miran način, posredovanjem treće države ili istaknutih ličnosti. Države, međutim, radije idu pred sud, jer sud primjenjuje pravo koje je jednako za sve. Sudske i arbitražne odluke su pravno obvezne za države u sporu", ističe Rudolf.
Hrvatska ima utvrđenu morsku granicu svoga državnog područja prema pučini, koja je od najizbočenijih točaka otoka i kopna, uključujući naše najudaljenije otoke Galijulu, Palagružu, Svetac i Jabuku, udaljena 12 morskih milja. To je granica morskog pojasa koji je pravno izjednačen s kopnom, a stručno se zove "teritorijalno more". Izvan te granice Hrvatska u Jadranu ima suverena, tj. isključiva prava iskorištavanja prirodnih morskih bogatstava u podmorju "epikontinentskog pojasa" i mora i podmorja zaštićene ekološko-ribolovne zone (pravo ribolova i zaštite morskog okoliša).
Znanstveno vijeće za mir i prava čovjeka HAZU u sastavu ima 30 istaknutih znanstvenika i stručnjaka, a predsjednik je akademik Davorin Rudolf.
(Hina) xmc ysšh