"Do 120 metara ispod morskog dna nalazi se 'osnovna stijena'", rekao je Brigović, dodajući kako će "čvrsta stijena ispod morskog dna omogućiti kvalitetno temeljenje 2300 metara dugog mosta, do dubine 55 metara, i to upravo na osi koja je i predviđena za njegovu gradnju".
Izgradnja mosta Komarno-Pelješac, vrijednog oko 50 milijuna eura, sastavnog dijela buduće "brze ceste Dubrovnik" duge 139 kilometara, trebala bi početi u prvoj polovici iduće godine, za što će, kako je Vlada već najavila, biti osiguran novac u proračunu. Sedamdeset posto investicije odnosi se na podmorske radove, zbog čega je također, kako je naglasio Brigović, važno provesti opsežne istražne radove.
Istražne radove provode Hrvatske ceste radi utvrđivanja vrste temelja potrebnih za gradnju mosta, a od šest predviđenih bušotina, međusobno udaljenih 300 do 350 metara, na 'trasi' mosta dugoj 2050 metara, između Komarna i uvale Brijesta na Pelješcu, do sada su izbušene tri, a s bušenjem četvrte bušotine počelo se jučer. Dvije su bušotine duboke po 100, a jedna 75 metara. Izvađena su 33 uzorka koja su nakon ispitivanja u brodskom laboratoriju poslana na daljnju analizu u Institut građevinarstva Hrvatske u Zagreb.
Hrvatske ceste naručitelj su i nositelj tog do sada najzahtjevnijeg i najvećeg projekta bušenja u Hrvatskoj, "teškog" 20 milijuna kuna, rekao je Brigović, a provodi ga tvrtka "Crosco", u sastavu "Ina Grupe". Istraživanja, odnosno "sondaže", provode se ruskim brodom-bušilicom "Bavenit", namijenjenim za geotehnička ispitivanja morskog dna, opremljenim laboratorijem za ispitivanje uzoraka, koji je u najmu tvrtke "Apolonija" iz Genove. Uz rusku posadu, na brodu je i ekipa sastavljena od domaćih i inozemnih stručnjaka iz SAD-a, Nizozemske i Italije.
Brodu dugom 90 metara ne smetaju ni visoki valovi, ni vjetar, što omogućava 24-satni rad, odnosno da se sva ispitivanja provedu u roku i kraćem od zacrtanih 15 dana, kazao je Brigović. Cijena njegova najma po danu, inače, iznosi 60 tisuća eura.
No, po riječima direktora projekta, "bolje je potrošiti više u istražne radove, nego projektirati most napamet".
Na temelju rezultata tih istraživanja Građevinski fakultet u Zagrebu izradit će tri idejna projektna rješenja izgleda i konstrukcije budućeg mosta kopno - poluotok Pelješac.
Iduće srijede očekuje se kako će u posjet istraživačkoj ekipi doći i predstavnici hrvatske Vlade s premijerom Ivom Sanaderom kako bi se upoznali s tim, pojedinačno gledajući, trenutačno najvećim i najzahtjevnijim građevinskim projektom u Hrvatskoj, najavio je Brigović.