Takvu odluku EU je donijela još 1997. godine na prijedlog tadašnjeg Visokog predstavnika u BiH Carlosa Westendorpa, kazao je Maroević.
Božanić je na visoku diplomatsku dužnost u Strasbourgu imenovan u srijedu tako što su za takvu odluku glasovali srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac i Dragan Čović, dok je predsjedatelj Predsjedništva Sulejman Tihić bio odlučno protiv, prije svega zbog Božanićeve ratne prošlosti i bliskosti Karadžiću.
"Većina je odlučila tako da više nema spora o Božanićevom imenovanju", kazao je u srijedu novinarima Paravac koji je Karadžićevog ministra informiranja i nominirao za novu diplomatsku dužnost.
Čović je svoje glasovanje u prilog Božaniću opisao kao "principijelno stajalište".
"Podržao sam to slijedom činjenice da je Božanić već jednom imenovan za veleposlanika BiH i da je do prije nekoliko dana obavljao tu dužnost", izjavio je Čović.
Dragan Božanić do sada je bio veleposlanik BiH u Južnoafričkoj Republici, a tamo je došao s položaja zamjenika ministra vanjskih poslova BiH i neuspješnog kandidata za veleposlaničko mjesto u Washingtonu.
Nakon uredničke karijere na televiziji bosanskih Srba tijekom rata, Božanić je oko godinu i pol proveo na mjestu ministra informiranja u vladi Republike Srpske da bi ga potom tadašnji član Predsjedništva BiH Momčilo Krajišnik kojemu se sada sudi u Haagu predložio za doministra odnosno veleposlanika.
Američka vlada nikada nije odgovorila na njegovu nominaciju za veleposlanika u SAD.
Mediji u Federaciji BiH iskazali su u četvrtak veliko nezadovoljstvo Božanićevim imenovanjem, opisujući to kao prvorazredni politički skandal.