Na prvom zasjedanju parlament tajnim glasovanjem mora izabrati predsjednika, no još nije poznato hoće li to biti Andrej Bajuk, predsjednik stranke Nova Slovenija (N.Si) i najuži predizborni saveznik Janšina SDS-a. Iz te su stranke u srijedu priopćili da će odluka o tome hoće li Bajuk kandidirati za mjesto predsjednika parlamenta ili će pak radije kandidirati za mjesto ministra financija u budućoj Janšinoj vladi biti poznata dan prije održavanja prvog zasjedanja. Odustajanje Bajuka od mjesta predsjednika parlamenta pružilo bi Janši - kao najvjerojatnijem mandataru za sastav nove vlade - veći manevarski prostor u formiranju buduće koalicije, ocjenjuju promatrači. Da bi bio izabran za predsjednika parlamenta kandidat mora dobiti 46 glasova, odnosno apsolutnu većinu, nakon što ga kandidira najmanje 10 zastupnika.
Nakon što se konstituira novi parlament, predsjednik države Janez Drnovšek ima rok od 30 dana u kojemu parlamentu mora uputiti prijedlog mandatara za sastav nove vlade. Drnovšek će to napraviti nakon konzultacija sa svim parlamentarnim strankama, po potrebi održat će i više krugova razgovora. Nakon što
dade prijedlog parlamentu, a vjerojatno će se odlučiti za Janšu kao predsjednika najjače stranke u parlamentu, odluka o imenovanju mandatara za sastav vlade je u rukama zastupnika koji o predloženom kandidatu glasuju na izvanrednoj sjednici, tajnim glasovanjem. Tu je opet potrebno dobiti apsolutnu
većinu od 46 glasova.
Vjerojatni budući mandatar za sastav nove slovenske vlade Janša u srijedu je obavljao zadnji krug neformalnih razgovora uoči zasjedanja parlamenta, sa strankama koje su spremne surađivati u budućoj vladi, a aktualni premijer i predsjednik liberalnih demokrata (LDS) Anton Rop izjavio je da će njegova stranka vjerojatno ostati u opoziciji, no da neće blokirati formiranje Janšine koalicije. Oko buduće koalicijske vlade mnogo je kombinacija i špekulacija, ali je, kako se čini, za sada najvjerojatnija mogućnost koalicije koju bi činile Slovenska demokratska stranka (SDS), Nova Slovenija (NSi), Slovenska pučka stranka (SLS) i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS).
Takva bi vlada imala 49 glasova u parlamentu koji ima 90 zastupničkih mjesta, no u svakom bi trenutku bila ovisna o umirovljeničkim glasovima. DESUS je do sada djelovao u koalicijskim vladama lijevog centra, koje su vodili Janez Drnovšek i Anton Rop.
Moguć je, međutim, i drugi rasplet prema kojemu bi došlo do svojevrsnog "povijesnog kompromisa" i uključivanja u desnu vladu stranke nastale iz nekadašnjeg slovenskog Saveza komunista.
Predsjednik Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD) Borut Pahor, ocjena je analitičara u Ljubljani, sklon je uključivanju 10 zastupnika svoje stranke u Janšinu koaliciju. No, tome je nesklono tradicionalno članstvo ZLSD-a koje se boji kako će se suradnja s desnicom, a osobito Janšom kojega oni smatraju populistom koji i dalje demonizira ljevicu, odraziti na izbore kroz četiri godine.
U sklopu različitih neprovjerenih nagađanja kojima ovih dana obiluje slovenska javnost, spominje se i mjesto povjerenika EU, o čemu je vijest u srijedu objavio visokonakladni tabloid "Slovenske novice". Kako piše list, na tajnom sastanku u utorak u Ljubljani, vjerojatno posvećenom uključivanju ZLSD-a u Janšinu koaliciju, našli su se Borut Pahor i Dimitrij Rupel. List iznosi i špekulaciju prema kojoj je Rupel zainteresiran za mjesto slovenskog povjerenika u Europskoj komisiji. Na tom bi mjestu, po svim predviđanjima, trebao ostati Janez Potočnik kojega je u komisiju predložio premijer na odlasku Anton Rop, no slovenski tabloid napominje da bi moglo doći do novog "miješanja karata" u komisiji novog povjerenika Barrosa. List podsjeća da je Janša svojedobno iz oporbenih klupa u parlamentu ocijenio da Potočnik nije pravi izbor jer je, po mišljenju Janše, preblizu Ropovu LDS-u te nije neutralno pozicioniran. U Barrosovoj komisiji Potočnik je predviđen za povjerenika za znanost, a već je prošao i ispitivanje u Europskom parlamentu.
(Hina) xfl ybr