Vujčić je pred zastupnicima istaknuo da je prošlu godinu, što se tiče monetarne politike, obilježio rast BDP-a od 4,3 posto, u uvjetima niske inflacije, porasta zaposlenosti od 2,5 posto i pada nezaposlenosti s 15,2 u 2002. na 14,1 posto u prošloj godini.
No, dodao je da je monetarnu politiku obilježio i visoki deficit platne bilance te značajan porast zaduženja, ali i istaknuo da to nije uvelike utjecalo na ostvarene ciljeve - održanje stabilnosti cijena i niske inflacije.
Taj cilj HNB-a, po Vujčićevim riječima, ostvaren je na način da su potrošačke cijene rasle 1,7 posto, cijene na malo 1,5 posto, a temeljna inflacija za 0,7 posto.
Nastavljena je, kaže, i konsolidacija bankovnog sustava - smanjen je broj banaka s 46 na 41 (četiri su pripojene, a jedna likvidirana).
Što se tiče strukture vlasništva u bankama, u stranom je vlasništvu čak 91 posto banaka, 5,6 posto ih je u privatnom, a 3,4 u državnom vlasništvu.
Vujčić je rekao da je HNB lani zabilježio negativni poslovni rezultat, ali da je to posljedica tečajnih razlika, posebno zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu.
No, HNB je, ističe, mjerama utjecao na usporavanje kreditnog zaduženja u inozemstvu, pa je kreditna ekspanzija smanjena s 25,7 posto u 2002. na 18,3 posto lani.
Udio kredita u stanovništvu povećan je s 44 na 47 posto, a trećina tih plasmana odnosi se na stambene kredite, izvijestio je viceguverner HNB-a. O Izvješću HNB-a raspravljaju zastupnički klubovi.